Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Ugledna hrvatska znanstvenica koja radi u Švedskoj za Telegram govori o životu pod koronom u Stockholmu

Razgovor s Danicom Kragić Jensfelt, profesoricom kompjutorskih znanosti i članicom nadzornog odbora H&M-a

ZADNJA IZMJENA: tra 5, 2020
Što se upravo događa s koronavirusom:

Riječanka Danica Kragić Jensfelt obavlja toliko poslova da ih je zapravo teško sve i pobrojati. Ta bivša manekenka, profesorica je kompjutorskih znanosti u trajnom zvanju na Kraljevskom tehnološkom institutu (KTH) u Stockholmu, direktorica je Centra za autonomne sustave na School of Electrical Engineering and Computer Science na KTH, članica Švedske kraljevske akademije inženjerske znanosti, članica Nadzornog odbora kompanije FAM u vlasništvu zaklade Wallenberg, članica je Upravnog odbora kompanije SAAB te članica Nadzornog odbora kompanije H&M, velike švedske multinacionalne kompanije poznate u svim dijelovima svijeta.

Po svemu tomu Danica Kragić Jensfelt bez sumnje je najuspješnija hrvatska znanstvenica ne samo u Švedskoj, nego i u svijetu. Premda su se proširile informacije kako se Šveđani, za razliku od drugih Europljana, uopće ne pridržavaju posebnih mjera sigurnosti zbog epidemije koronavirusa, Danica Kragić Jensfelt kaže kako to nije točno. “U Švedskoj doduše nema nikakvih zabrana, ali se izdaju preporuke. No, ljudi ih doživljavaju kao službene mjere koje je donijela Vlada te ih se u potpunosti pridržavaju. Naravno ne svi, ali velika većina da”, tvrdi.

Šveđani razumiju da je situacija ozbiljna

Danica Kragić Jensfelt kaže kako ljudi razumiju da je situacija ozbiljna te da će dugo trajati stoga su svi uglavnom prihvatili sugestije da se radi kod kuće, da se ne koristi javni prijevoz te da se izbjegava odlazak u dućane. I sve te aktivnosti zaista su svedene na minimum: javnim prijevozom koristi se vrlo malo ljudi, ne odlazi se bez prijeke potrebe u trgovine, a sve više ljudi kupuje online.

Nema kulturnih i sportskih događanja te raznih priredbi, kinodvorane su zatvorene, kao i fakulteti te više škole. Jedino rade osnovne škole i vrtići, ali s bitno manjim brojem djece jer im roditelji rade od kuće. Premda ne nose zaštitne maske, svi nose rukavice i šalove kojima prekrivaju lice, a posebno se pazi na pridržavanje uputa o držanju odstojanja. “To Šveđanima nije teško”, kaže, “jer je to dio njihove kulture. Premda su zbog toga Šveđane često ismijavali, u ovoj situaciji to je dobitna kombinacija.”

Švedski premijer misli da ne treba pretjerivati s mjerama

Švedska je od početka epidemije imala puno blaže mjere u suzbijanju epidemije koronavirusa od ostale Europe. Šveđani, primjerice, i dalje mogu u restorane, frizeru te slati djecu u školu. Zbog toga je Cecilia Soderberg-Naucler, profesorica medicinske mikrobiologije na institutu Karolinska zatražila da se odmah zatvori Stockholm u kojem je više od pola oboljelih i umrlih te je zajedno s 2300 akademika potpisala otvoreno pismo vladi u kojem se traže strože mjere kako bi se zaštitio zdravstveni sustav.

U petak je u toj zemlji od 10 milijuna stanovnika zaražena 6131 osoba, a umrlo je 358 ljudi. Zbog toga je premijer Stefan Löfven u intervjuu za dnevni list Dagens Nyheter upozorio da će se uskoro mrtvi zbrajati u tisućama te da će kriza trajati mjesecima, a ne tjednima kako se mnogi nadaju.

Istaknuo je kako bi više oboljelih dovelo u opasnost zdravstveni sustav jer bi više pacijenata na intenzivnoj njezi značilo i puno veći broj mrtvih. Objasnio je ipak kako ne treba pretjerivati u mjerama te da je njegova vlada slušala one s epidemiološkim znanjem, ali i ekonomske stručnjake koji su tražili da se čuvaju radna mjesta i gospodarstvo.

Pojedinac treba sam shvatiti ozbiljnost situacije

Unatoč zabrinutosti znanstvenika, Danica Kragić Jensfelt smatra kako je dovoljno da svaki pojedinac sam shvati ozbiljnost situacije te da se pridržava preporuka vlade. I tvrdi kako praktički u Švedskoj nema nikakvog socijalnog života, druženja i izlazaka što je ilustrirala vlastitim primjerom. “Roditelje mog supruga nismo vidjeli četiri tjedna, premda stanuju vrlo blizu”.

Također, nije bilo histerije stvaranja zaliha hrane, zaštitnih maski i rukavica. Danica Kragić Jensfelt objašnjava kako su građani potpuno mirni jer je “povjerenje u vladu i stručnjake veliko. Mislim isto tako da su ljudi naučili razmišljati logično te da svoje zaključke stvaraju na temelju činjenica i podataka”.

Na zaključak kako Šveđani vjerojatno lakše podnose izolaciju jer su ionako prilično distancirani u odnosima s drugim ljudima, Danica Kragić Jensfelt odgovara da je takva situacija teška i za njih jer su morali u potpunosti promijeniti način rada i života. “A što se mene tiče”, priča, “moj socijalni život ni prije nije bio previše bogat tako da s tim nemam nikakvih problema”.

Fakulteti su već navikli na virtualno

S obzirom na to da predaje na fakultetu zanimalo nas je kako je sada organiziran rad na sveučilištima. “Vrijeme će pokazati, ali studenti su već i prije imali virtualnu suradnju bez fizičkog prisustva sastancima, a isto je bilo i s ispitima. Tako da im sve ovo nije ništa posebno novo pa stoga vjerujem da ne bi trebalo biti većih problema”. Ispričala je kako svi studenti imaju mogućnost polagati ispite, a predavači odlučuju hoće li odgovarati pismeno ili usmeno.

“Neki su ispiti i prije bili ‘open book’, studenti su se tijekom ispita mogli koristiti različitim izvorima i materijalima koje su donijeli tako da im ovo sada nije nepoznata situacija. Profesori također određuju do kad se mora ispit položiti pismeno ili usmeno. Usmeni ispiti polagat će se preko Zooma.”

Od studenata se očekuje etičko ponašanje

Danica Kragić Jensfelt napominje kako se od svih studenta očekuje da se ponašaju etički kao i do sada te da se u tom smislu ništa nije promijenilo. “Međutim, svjesni smo da situacija u kojoj se nalazimo može rezultirati ponašanjem s kojim se prije nismo često susretali. No, to se može dogoditi djelomice zbog straha pa se zbog toga mora voditi računa da svaki čovjek reagira drugačije na nove situacije, u odnosu na vrijeme kad takvog straha nema”.

Danica Kragić Jensfelt preporučuje da je najbolje kad svatko u ovoj situaciji pronađe nešto pozitivno jer će tako lakše proći kroz ovo teško razdoblje. “Ja se fokusiram na posao, a vrijeme provodim s djecom. Dakle, uglavnom kao i prije, no sada puno više razmišljam o tome kako će biti kad sve to prođe.”

Uvjerena je kako je trenutna situacija sve ljude naučila koliko se brzo sve što su gradili može urušiti i nestati. Stoga je, ističe, bitno uživati dok se može. “Ne smijemo biti zaokupljeni nebitnim stvarima, moramo se više brinuti o obitelji i najbližima.” Nada se također da će svi od sada biti oprezniji prema tome što i kako rade, primjerice, da se možda manje putuje, a više vremena provodi s užom i širom obitelji. “Možda ćemo više cijeniti to što imamo, a manje juriti za stvarima koje nam ne trebaju.”

Hoće li se promijeniti način kupovanja?

Danica Kragić Jensfelt nastoji da joj je svakodnevica što sličnija životu koji je vodila prije. “Mislim da je bitna rutina, jer je u njoj lakše podnijeti sadašnju situaciju. Velika je sreća što mi posao dozvoljava rad od doma”, kaže. Na pitanje hoće li se nakon novog načina života promijeniti način kupovanja, hoće li prodavaonice odjeće, primjerice, pasti u drugi plan što je važno za njenu kompaniju H&M, Danica Kragić Jensfelt je odgovorila:

“Kratkoročno će se svakako manje kupovati. Već sada vidimo da je zbog smanjene potražnje dosta lanaca odjeće bankrotiralo. Ista je stvar s restoranima, hotelima… Za kompanije kao što je H&M važno je da se od sada proizvodi manje, a da je to što se napravi bolje kvalitete. Također da se proizvode stvari koje zapravo svi žele. Sada je međutim svim kompanijama najbitnije da se pobrinu za svoje radnike što nije jednostavno jer je sve stalo, od trgovina i restorana do kina i drugih kulturnih ustanova. Prvi korak je učinjen: većina tvrtki neće isplaćivati dividende. No, za svaku kompaniju najbitnije je da planira i razmišlja na duži rok te da ne uvodi drastične rezove i promjene koje su kratkoročnog učinka.”

Ova situacija će dovesti do ubrzanja digitalizacije

Uvjerena je, kaže, da će se iz svega ovoga nešto i naučiti te da će pomoći da se bolje snađemo u sličnim situacijama ako se ponove. “Pokazuje da je moguće raditi bez puno putovanja i sastanaka te da možemo bolje nego prije vidjeti što je neophodno, a što ne. Također, smatram da će ova situacija pridonijeti ubrzanju digitalizacije i digitalnih rješenja”.

Premda vjeruje da će od sada ljudi više cijeniti znanstvenike, liječnike i medicinsko osoblje jer će shvatiti njihovu važnost, međutim, ipak upozorava na oprez: “Ljudski je brzo zaboraviti određenu tešku situaciju i vratiti se na normalu”.

Na pitanje hoće li se ljudi i odnosi među njima nakon svega što se dogodilo promijeniti, Danica Kragić Jensfelt nije bila previše optimistička. “ Teško mi je to reći – možda!”. Zaključila je kako je ova pandemija koja je, kaže, iz temelja promijenila sve, pokazala još jednu važnu stvar: “Ono što se dogodi daleko od nas, vrlo brzo dođe i do nas samih.”

Mladen Pleše
Novinar
565 članaka Više o autoru
Više s weba