“Ljudi su u razdoblje lockdownova i izoliranih boravaka u kućanstvima usvojili obrasce prehrane visoke energetske vrijednosti sastavom temeljene na škrobu, šećeru i masti, prženoj hrani, te kroničnom nedostatku vlakana, fitokemikalija iz biljne hrane, i kvalitetnih izvora jednostruko nezasićenih masnih kiselina i proteina.”

Kada to sparimo s navikama kronične hipoaktivnosti, odnosno nekretanja, dobijemo značajno povećanje rizika od kroničnih nezaraznih bolesti, debljine i metaboličkog sindroma, s kojima smo u Europi na neslavnim visokim mjestima.

Nenad Bratković, magistar nutricionizma, fitofarmacije i dijetoterapije te diplomirani sportski nutricionist upozorava na alarmantnu situaciju. Gotovo dvije trećine ljudi u Hrvatskoj se bori s prekomjernom tjelesnom težinom, a razlog tome jest ubrzani način života, stres, premalo kretanja i ono najvažnije – nepravilna prehrana.

Mogla bismo smanjiti globalnu stopu smrtnosti

Posljedično smo, osim vlastitog organizma, ugrozili i zdravlje planeta. Ponajviše zbog naših loših navika. No, nije kasno da spasimo stvar. Zato je lansirana globalna inicijativa The Planetary Health Diet, odnosno planetarno zdrava prehrana – plan koji će spasiti planet.

Prema stručnom mišljenju znanstvenika koji su pokrenuli inicijativu prije nekoliko godina, globalno usvajanje ovog obrasca prehrane omogućilo bi velike prednosti za javno zdravstvo odnosno zdravlje stanovništva, uključujući znatno smanjenje ukupne smrtnosti.

“Temelji se na izvješću međunarodne komisije EAT-Lancet o zdravoj prehrani iz održivih prehrambenih sustava, objavljenom 2019. u čuvenom časopisu The Lancet. U pozadini ove inicijative su neki od najuglednijih stručnjaka poput čuvenog Waltera Willetta, profesora epidemiologije i znanosti o prehrani s Harvarda”, govori Bratković.

Slijedi smjernice koncepta prehrane

Dodaje kako je cilj ove prehrane bio stvoriti prve svjetske znanstvene smjernice za zdravu i održivu prehranu. “Stav je autora ove inicijative da je prehrana temeljena na biljnim namirnicama, kao i prehrana koja sadrži malo crvenog mesa i šećera najbolji način da se prehrani globalna populacija”, kaže voditelj i vlasnik NutriKlinike, centra za dijetoterapiju i sportsku prehranu.

U skladu s tim smjernicama, Lidl je objavio svoju novu Politiku za osviještenu prehranu. Već nekoliko godina smanjuje udio dodanog šećera i soli u odabranim skupinama proizvoda kako bi dosegnuo redukcijski cilj od 20 posto.

Pritom šećer ne zamjenjuje zaslađivačima koji također pridonose navici zaslađivanja. U skladu s preporukama WHO-a o zdravoj prehrani, povećavaju udio biljnih izvora proteina te cjelovitih žitarica u asortimanu.

Lidl će također poboljšati kvalitetu masnoća i ulja u svojim proizvodima pa će u recepturama koristiti više nezasićenih masnih kiselina i biljnih masti iz održivih izvora, po mogućnosti europskog podrijetla.

Zabranili oglašavanje nezdrave hrane djeci

Budući da ono što i kako jedemo direktno utječe na okoliš, Planetary Health Diet ima i benefite za okoliš koje Lidl podržava. Do 2025. žele biti trgovački lanac koji će svojim kupcima pružiti najbolju ponudu za osviješten i održiv način života.

To znači da je od početka 2023. zabranio reklamiranje nezdravih proizvoda svojih robnih marki djeci ili u blizini djece, a počet će intenzivno promovirati zdravu i održivu prehranu za djecu. Lidl je otišao i korak dalje.

Do kraja 2025. dječji dizajn na pakiranjima vlastitih robnih marki bit će dopušten samo ako proizvodi ispunjavaju kriterije WHO-a za zdravu prehranu.

Ulje iz pouzdanih izvora

Osim povećavanja udjela biljnih izvora proteina u asortimanu vlastitih robnih marki, Lidl se obvezao štititi tropske prašume i bioraznolikost. Stoga, primjerice, svo palmino ulje u Lidlovim proizvodima od 2023. godine dolazi iz certificiranih održivih izvora.

Kako bi povećao transparentnost i kupcima olakšao donošenje informiranih odluka o kupnji, Lidl će postupno uvesti oznaku Nutri-Score na vlastite proizvode te informaciju o udjelu vlakana u tablici hranjivih vrijednosti svojih proizvoda.

Manje oglašavanje nezdrave hrane

Prema autoru koncepta planetarno zdrave prehrane, ona je fleksibilna. Dakle, osim veganske i vegetarijanske prehrane, postoje opcije za ljude koji žele jesti i hranu životinjskog podrijetla. Primjer Planetary Healthy Diet je mediteranska prehrana koja daje prednost zdravim uljima i ribi u odnosu na maslac i druge životinjske bjelančevine.

“Vrijednosti strategije ovog koncepta su da se ljude potiče da biraju zdraviju prehranu, da im se omogući pristupačna zdrava hrana, ograniči oglašavanje nezdrave hrane i poboljša edukacija potrošača”, kaže naš sugovornik koji na području nutricionizma djeluje više od 15 godina.

Mora biti sigurna i zdrava

Održiva prehrana, nadovezuje se Bratković, ona je koja ima mali utjecaj na okoliš, a ujedno pridonosi sigurnosti hrane i prehrane te zdravom životu sadašnjih i budućih generacija.

Takva prehrana trebala bi štititi i poštivati biološku raznolikost i ekosustave, ali bi morala biti i pristupačna, ekonomski pravedna i primjerena nutritivnim ciljevima. Dakako, ona mora biti sigurna i objektivno zdrava.

“Cilj ovakve prehrane bi trebalo biti osiguravanje dovoljno energije i esencijalnih nutrijenata za održavanje optimalnog zdravlja stanovništva bez ugrožavanja budućih generacija da zadovolje svoje prehrambene potrebe”, govori.

Rasipanjem hrane uništavamo planet

Općenito, smjernice i ciljevi Planetary Health Diet, dodaje, predlažu da prosječna odrasla osoba treba oko 2500 kcal dnevno, što će promicati zdravlje, istodobno smanjujući rizik od prekomjerne težine, pretilosti i nezaraznih bolesti.

“Jasno je da će ta vrijednost od 2500 kcal varirati ovisno o dobi, spolu, razini tjelesne aktivnosti i zdravstvenim profilima. No, prekomjerna konzumacija hrane zapravo znači rasipanje hrane uz negativne ishode na zdravlje, a onda i troškove po ekologiju. Vizualno, tanjur prema PHD-u se sastoji od pola tanjura voća, povrća i orašastih plodova”, objašnjava.

Druga polovica tanjura se pak sastoji prvenstveno od cjelovitih žitarica, biljnih proteina iz mahunarki/grahorica, žitarica, orašastih plodova, nezasićenih biljnih ulja, suzdržanih količina mesa i mliječnih proizvoda te nešto dodanih šećera i škrobnog povrća.

Doručak, ručak i večera

Postoje brojni primjeri kako bi prehrambeni dnevnik mogao izgledati, a nutricionist nam je ilustrirao jedan.

“Doručak bi mogao biti granola od zobenih pahuljica, sezama, nasjeckanih badema, oraščića i lana s mliječnim jogurtom ili od zobi i badema. Ručak bi pak mogla biti humus tortilja s povrćem, falafelom ili ribom”, kaže.

Za večeru bismo mogli spremiti, nabraja naš sugovornik, varivo, odnosno minestrone od leće, ječma, korjenastog povrća i čilija na biljnom temeljcu ili od govedine i piletine.

Meso i mliječni proizvodi u malim udjelima

Bitno je jedino da je prehrana raznolika te da se pretežito sastoji od povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i nezasićenih ulja.

“Uključuje malu do umjerenu količinu ribe, plodova mora i peradi, kao i crvenog mesa ili uopće bez mesa, dodanog šećera, rafiniranih žitarica i škrobnog povrća. Meso i mliječni proizvodi čine dijelove ovog koncepta prehrane, ali u znatno manjim udjelima”, objašnjava Bratković.

Koncept je pogodan za odrasle

Pritom naglašava kako je ovaj koncept prehrane primarno namijenjen odraslim osobama. S druge strane, populacija koja je fiziološki osjetljiva, kao što su djeca i trudnice, zahtijeva pomnije i personalizirano planiranje prehrane te savjet stručnjaka nutricionista u suradnji s liječnikom, kako bi se izbjegli deficiti u prehrani.

“Promjena prehrane kod ove osjetljive populacije nije hir i trebala bi se vrlo ozbiljno shvatiti i konzultirati s liječnikom i nutricionistom. Populaciji starijih bi se moglo ponuditi ove smjernice. Dakako, s potrebnom prilagodbom i korekcijom prema zdravstvenom statusu, energetskom unosu i unosu makronutrijenata”, govori stručnjak.

Recept nutricionista Nenada Bratkovića za zdravi burrito od dvije vrste graha

Sastojci:

· 3 žlice maslinovog ulja

· 1 sitno nasjeckana glavica luka

· 1 nasjeckana zelena paprika

· 1 manja konzerva (200 g) ispranog i ocijeđenog crvenog i 1 crnog graha

· 2-3 tortilje

· 1 konzerva ispranog i ocijeđenog kukuruza šećerca (200 g)

· 1 srednja rajčica, nasjeckana

· 1 šalica hrskave salate

Dodaci po želji: islandski tip jogurta, nasjeckana rajčica, vlasac

Priprema: U velikoj tavi zagrijte maslinovo ulje pa popržite luk i zelenu papriku dok ne omekšaju. Dodajte grah i kukuruz šećerac te kuhajte tri do pet minuta. Žlicom nanesite na svaku od tri tortilje, dodajte narezanu zelenu salatu i rajčicu. Poslužite s nadjevima po želji. Dobar tek.

---

Sadržaj nastao u suradnji s Lidlom.