Ugrozili smo mediteransku vrstu koja u danu proizvede do 20 litara kisika. Ova inicijativa pokušava je spasiti

Zasigurno ste barem jednom iz mora izašli s komadićem trave koji vam se priljubio uz nogu ili ste u dubinama okrznuli stopalima nešto nalik tome. Velika je vjerojatnost da je upravo ta trava bila posidonija – biljka koja se protiv klimatskih promjena bori tiho, ali efikasno.

Posidonija nikada nije bila toliko važna koliko danas u kontekstu klimatskih promjena. Zbog mnogih pozitivnih učinaka na klimu, posidonija je jedan od ključnih ekosustava za borbu protiv globalnog zagrijavanja. Istovremeno, iznimno je ugrožena.

Podvodna tvornica kisika

Raste toliko gusto da čini prave podmorske livade, a samo jedan četvorni metar takvog travnjaka dnevno proizvede od 14 do 20 litara kisika. Budući da more i sediment tako stalno obogaćuje kisikom, nerijetko se naziva plućima Mediterana.

Livade posidonije odgovorne su za čuvanje otprilike 10 posto ugljika u moru, unatoč tome što su rasprostranjene na malenom dijelu od svega 0,2 posto morskoga dna. Vidljivo je iz ovoga da su veoma efikasne u pohranjivanju ugljika.

Prema nekim procjenama, ova morska trava ga upija čak do 35 posto brže od tropskih šuma koje su mnogima zasigurno jedne od prvih asocijacija kada se spomene borbu protiv klimatskih nedaća.

Osjetljiva je, ali snažna

Posidonija je zbog osjetljivosti na nečistoće pokazatelj zdravlja mora. Povećava mu i prozirnost jer zadržava svakakve neželjene čestice koje bi inače slobodno plivale u njemu.

Toliko je snažna da se čak može nositi s morskim valovima kojima smanjuje snagu dugačkim listovima pa obalu tako štiti od erozije. Raste na pjeskovitom morskom sedimentu pa ga istovremeno učvršćuje spletom svojeg korijenja.

Činjenica da su livade posidonije po biološkoj raznolikosti najbogatije zajednice u Jadranu, govori sama za sebe. U njima zaklon traži na stotine različitih vrsta riba, rakova, glavonožaca, školjaka i puževa, a livade su im i mjesto bogato hranom u kojem se mogu razmnožavati.

U Istri je ima samo na par mjesta

Livade posidonije iznimno su ugrožene, a najviše u predjelima koji su pod izravnim čovjekovim utjecajem. Degradacija posidonije i njezinih travnjaka događa se posljednjih 50-ak godina, a u tom se razdoblju njezina rasprostranjenost smanjila za 34 posto.

Lažina, porost, voga ili purić, kako je zovu u različitim krajevima Hrvatske, godinama se nalazila duž cijele obale Istre, a danas postoji na svega nekoliko mjesta. Brzina kojom posidonija nestaje iznimno je zabrinjavajuća, a malo kome poznata.

Srećom, postoje oni koji su ovaj problem shvatili ozbiljno. Primjerice, Kaufland koji pripomaže u njezinoj zaštiti u Nacionalnom parku Kornati.

Oko Kornata postavljaju se bove

Ondje je veliki problem uništavanje posidonije, što se događa najviše prilikom slobodnog usidravanja brodova. Usidre se na mjestima koja za to nisu predviđena.

Kako bi doprinio zaustavljanju ugrožavanja posidonije u tom području, Kaufland je u suradnji s NP Kornati odlučio djelovati te postaviti sveukupno 20 bova za sidrenje.

Prvi sidreni sustav od 10 bova izveden je bez negativnog utjecaja na samu posidoniju, a postavili su ga u lipnju prošle godine i to između dva otočića – Ravni i Kameni Žakan. Preostalih 10 bit će postavljeno tijekom lipnja također na Kornatima.

Počinje se s monitoringom livada

Kaufland od ove godine kreće i s monitoringom, odnosno kontinuiranim praćenjem stanja livada koje je ujedno glavni preduvjet za provedbu zaštite i održivog upravljanja. Na taj se način mjere pokrovnost i gustoća livade te se bilježe negativni utjecaji.

Monitoring se mora odvijati stalno i dugoročno jer se na temelju njegovih rezultata potom donose strateške odluke za očuvanje posidonije. Usto, monitoring je potrebno provoditi na više lokacija jer podaci samo s jednog mjesta nisu relevantni.

Ne stigne obnavljati svoje livade

Osim što se ova biljka uništava ilegalnim sidrenjem, tu su i drugi razlozi – krivolov dinamitom, gradnja u obalnom području što uključuje izgradnju marina, zatrpavanje morskoga dna ili njegovo truljenje zbog ispuštanja komunalnih voda, nasipavanje obale, marikultura u blizini livada te naposljetku, unošenje tropskih invazivnih vrsta alga.

Namjerno ili ne, ljudi livade posidonije nepovratno oštećuju, a s obzirom na to da u prosjeku rastu od jednog do tri centimetra godišnje, one se ne stižu obnavljati.

Uništavanjem ovih biljaka ne nestaje samo jedan od prkosnika klimatskim promjena, već i staništa za mnoge životinjske vrste, što je posljedično rizik i njihovom opstanku.

Sadržaj nastao u suradnji s Kauflandom.