Umjetnom inteligencijom vraćene su tri slike Gustava Klimta izgubljene u požaru 1945. godine

Austrijski slikar Gustav Klimt stvorio je neka od svojih najpoznatijih djela tijekom svoje takozvane Zlatne faze. U tom razdoblju, tijekom prvog desetljeća 20. stoljeća, umjetnik stvara djela poput Poljupca, senzualne scene dvoje ljubavnika zagrljenih u polju raznobojnog cvijeća i portret Adele Bloch-Bauer, na kojem elegantna žena u upečatljivo geometrijskoj haljini stoji okružena morem zlata.

Nisu sve živopisne Klimtove slike preživjele do danas. Nacističke pljačke tijekom Drugog svjetskog rata dovele su do uništenja mnogih vrhunskih Klimtovih djela, uključujući Fakultetske slike, tri ogromne alegorijske scene pod nazivom Filozofija, Medicina i Pravda.

Analiziran je niz Klimtovih djela

Kod proučavanja ovih slika koje su vjerojatno uništene u požaru 1945. godine, povjesničari umjetnosti dugo su se morali snalaziti jedino preostalim crno-bijelim fotografijama. Stručnjacima je sada uspjelo vratiti približno izvornu boju na izgubljene slike, nudeći tako promatračima osjećaj kako su ova Klimtova djela izgledala prije njihovog uništenja, pišu meksičke novine El Universal.

Za izradu slika Google Art i Muzej Belvedere u Beču razvili su alat koji je prikupio informacije o Klimtovoj upotrebi boja iz različitih izvora, piše Art News. Skup podataka uključuje novinske opise Fakultetskih slika, jedan milijun slika stvarnog svijeta i 80 reprodukcija Klimtovih slika u punom koloru iz toga razdoblja.

Googleov inženjer Emil Wallner proveo je gotovo šest mjeseci kodirajući algoritam umjetne inteligencije za generiranje predviđanja boja. On kaže da su neki aspekti slika iznenadili stručnjake. Na primjer, za očekivati je da nebo prikazano u Klimtovoj Filozofiji bude plave nijanse, a verzija boje, postignute umjetnom inteligencijom, ima smaragdnu izmaglicu, što je djelomično temeljeno na zapisima koji opisuju zelenkastu nijansu.

Google nudi pregled 63 Klimtove slike

Franz Smola, kustos u Muzeju Belvedere koji je sa Wallnerom radio na restauraciji, kaže da je rezultat iznenađujući jer su uspjeli pobojati Klimtova djela čak i na mjestima gdje nisu imali znanja o bojama.

Ljubitelji umjetnosti mogu istražiti ove šarene rekonstrukcije slika putem internet huba koji je Google oformio u suradnji s više od 30 partnera. Uništene slike spojene su s virtualnom izložbom Klimt protiv Klimta: čovjek kontradikcija, koja istražuje slikarov idiosinkratični život i nasljeđe. Gledatelji mogu zumirati 63 slike umjetnikovih djela visoke rezolucije.

Klimtove slike praćene su skandalima, sukobima i misterijima

Duga povijest Klimtovih Fakultetskih slika prepuna je skandala, sukoba i neriješenih misterija. Priča počinje 1894. godine kada je Sveučilište u Beču naložilo buntovnome Klimtu i suvremeniku Franzu Matschu da naprave alegorijske slike za strop luksuzne nove skupštinske dvorane. Klimt je donio tri ogromna platna vlastitog upečatljivog dizajna, divlje, neobuzdane verzije alegorijskog svijeta koje se vrte oko seksa, smrti i kaosa, piše časopis Ocula.

Gole žene, zamotane u zmije, trudnice, djeca, kosturi i nestvarna bića s kaskadnom kosom, istaknuta svjetlucanjem zlatne folije, Klimtova zaštitnog znaka. Prema Muzeju, umjetnik se koristio referencama na mitologiju i još mnogo toga. Da predstavi koncept filozofije, na primjer, naslikao je sfingu, čuvaricu tajni i zagonetki.

Kritičari su djela osudili kao pornografiju, nazivajući ih duboko uvredljivima za širu javnost. Nakon što je od umjetnika zatraženo, nekoliko puta, da revidira svoje kreacije, Klimt je odbio isporučiti slike i vratio je honorar od 30.000 kruna, danas 162.000 eura, napominje Zaklada Gustav Klimt. Umjetnik je na kraju platna prodao Sereni Lederer, bogatoj Židovki koja je živjela u Beču i bila strastvena kolekcionarka Klimtovih djela, kaže Austrijska nacionalna knjižnica.

Požar u dvorcu podmetnuli nacisti?

Nacističke postrojbe opljačkale su zbirku Lederer u kampanji kulturnog pljačkanja po Europi. Kako piše Die Presse, Klimtove slike pohranjene su, s drugim dragocjenostima, u dvorac Immenhof, u sjeveroistočnoj Austriji. Lederer je pobjegla u Mađarsku gdje je umrla prije kraja rata.

Dvorac je 1945. godine izgorio u požaru. Neki povjesničari tvrde da su požar podmetnuli nacisti dok su bježali od Crvene armije. Ne zna se koliko je Klimtovih djela uništeno u požaru. Zaklada nabraja 16 djela, Nacionalna knjižnica procjenjuje da se radi od oko 10 platna. Čak i da su neke slike izbjegle požar, malo je vjerojatno da su i Fakultetske među njima. Zbog enormne veličine njihovo brzo premještanje iz dvorca zbog požara teško da je bilo izvedivo, napominje Nacionalna knjižnica.