Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

UN je objavio uznemirujuće izvješće: zbog nas bi milijun vrsta moglo nestati u sljedećih deset godina

Svi osim jednog scenarija uključuju ekološku propast do 2050. godine

ZADNJA IZMJENA: svi 7, 2019
Foto: Izljev nafte u Meksičkom zaljevu 2010./Wkimedia

UN je objavio dramatično izvješće o utjecaju ljudi na prirodu koje tvrdi da čak milijun životinjskih i biljnih vrsta prijeti opasnost od izumiranja u sljedećih deset godina. Priroda u svim dijelovima svijeta trenutno propada neviđenom brzinom, a glavni krivac je naša sve veća potreba za hranom i energijom. Prema scenarijima koje su objavili, svi osim jednog uključuju ekološku propast do 2050. godine.

Izvješće se temelji na procjeni (1800 stranica), na kojoj je IPBES (Intergovernmental Science-Policy Platform Biodiversity and Ecosystem Services) radio tri godine, a pritom se referirao na 15 tisuća radova i raznih drugih materijala. Sažetak od 40-ak stranica objavljen danas, jasan je pokazatelj kako ljudi tretiraju Zemlju. U sažetku stoji kako su ljudi uvijek ostavljali svoje tragove, ali “u posljednjih 50 godina ogrebotine na Zemlji postale su duboki ožiljci”, prenosi BBC.

Zemlja se guši

Ljudska populacija od 1970. godine se udvostručila, svjetska ekonomija je četiri puta veća, a međunarodna trgovina se povećala za deset puta. Zbog hrane, odjeće i energije šume su, posebno u tropskim predjelima, rapidno opustošene. Između 1980. i 2000. godine 100 milijuna hektara prašuma je uništeno, većinom zbog izgradnje rančeva za uzgoj stoke u Južnoj Americi i plantaža za palmino ulje u jugoistočnoj Aziji.

Još gora je situacija s močvarama, kojih je 2000. ostalo samo 13 posto od svih koje su postojale 1700. godine. Gradovi su se masovno proširili i dvostruko ih je više od 1992. godine i sva ova ljudska aktivnost ubija više vrsta nego ikada prije. Za insekte još ne postoje točne brojke, ali na nekim područjima zabilježeni su ogromni padovi u njihovoj populaciji. Prosječna brzina izumiranja sada je stotine puta veća nego u posljednjih 10 milijuna godina.

Neviđeno propadanje

“Dokumentirali smo dosad neviđeno smanjenje bioraznolikosti u prirodi i potpuno je drugačije od svega što samo dosad vidjeli u ljudskoj povijesti. Šokiralo me koliko je ekstremno propadanje vrsta”, rekla je Dr. Kate Brauman sa Sveučilišta u Minnesoti, jedna od autorica spomenute procjene u kojoj stoji i kako je tlo sve nekvalitetnije, te je 23 posto manje rodno, a ljudska nezasitnost kriva je i za planinu otpada koju stvaramo.

Zagađenje plastikom povećalo se za deset puta od 1980., a svake godine bacimo 300 do 400 milijuna tona teških metala, otapala, toksičnog otpada i ostalog smeća u vode diljem svijeta. Nekada netaknuti ekosustavi podređeni su potrebama ljudi, livade su pretvorene u njive, a šume u plantaže. “Upotreba tla trenutno je glavni krivac za kolaps bioraznolikosti, 70 posto poljoprivrede otpada na proizvodnju mesa i vrijeme je da razmislimo o tome koliki je udio mesa i mliječnih proizvoda u našoj prehrani”, rekao je Yann Laurans iz IDDRI-a, francuskog istraživačkog instituta.

Riba je izlovljena, a koralji uništeni

Slično je i s morem. Samo tri posto oceana u 2014. godini bilo je bez ljudskog utjecaja. Riba se izlovljava kao nikada prije, 2015. godine 33 posto ribe bilo je ulovljeno u neodrživim količinama. Broj živih koraljnih grebena upola se smanjio u posljednjih 150 godina. Ostali ključni faktori koji utječu na propadanje bioraznolikosti su izlovljavanje životinja, klimatske promjene, zagađenje i uvođenje invazivnih vrsta koje uništavaju one autohtone.

Procjenjuje se da je sada u opasnosti od izumiranja oko 25 posto vrsti, prirodnih ekosustava manje je za 47 posto, a divljih sisavaca manje je za čak 82 posto. Autori procjene istražili su nekoliko scenarija za budućnost i svi osim jednog uključuju ekološku propast do 2050. godine. Jedina prilika za spas planeta je promjena kompletnog mentaliteta stanovnika Zemlje, koji trenutno još uvijek svoje potrebe stavljaju ispred dobrobiti planeta.

Transformativna promjena

Autori predlažu da se BDP prestane gledati kao jedina prava jedinica gospodarskog rasta i boljitka, već da se umjesto toga gledaju kvaliteta života i dugoročne posljedice. Napomenuli su kako trenutno kvalitetu života izjednačavamo s povećanjem potrošnje na svim razinama, a to bi se trebalo promijeniti. “Krucijalno je da vlade zaustave destruktivne politike, uključujući upotrebu fosilnih goriva te industrijski ribolov i poljoprivredu”, rekao je Andrew Norton, direktor Internacionalnog Instituta za okoliš i bioraznolikost.

Norton tvrdi da bi 30 posto Zemlje do 2030. trebalo biti zaštićeno, a da bi taj broj do 2050. godine trebao narasti na 50 posto ako želimo novim generacijama osigurati budućnost i zdrav te održiv planet. Osim toga trebali bismo smanjiti i emisije stakleničkih plinova zbog kojih temperatura Zemlje rapidno raste, što rezultira izumiranjem biljnih i životinjskih vrsta.

Željka Orešković
Telegram autor
402 članka Više o autoru
Više s weba