UN-ov Svjetski program za hranu osvojio je Nobelovu nagradu za mir

UN-ova organizacija Svjetski program za hranu (WFP) dobitnik je ovogodišnje Nobelove nagrade za mir “za svoje napore u sprječavanju da glad postane oružje ratova i sukoba”, objavio je u petak u Oslu Norveški odbor za dodjelu nagrade. “Izgladnjivanje stanovništva kako bi se osvojio teritorij jedno je od najstarijih ratnih oružja”, rekla je predsjednica odbora Berit Reiss-Andersen.

“Veza između gladi i ratova začarani je krug zla. Rat uzrokuje glad, jednako kao što manjak hrane može potaknuti ili razbuktati sukoba. Nikada nećemo ostvariti cilj da iskorijenimo glad ako ne iskorijenimo ratove”, dodala je. Ovo je dvanaesta Nobelova nagrada za neku UN-ovu organizaciju ili osobnu povezanu s UN-om.

BREAKING NEWS:
The Norwegian Nobel Committee has decided to award the 2020 Nobel Peace Prize to the World Food Programme (WFP).#NobelPrize #NobelPeacePrize pic.twitter.com/fjnKfXjE3E

— The Nobel Prize (@NobelPrize) October 9, 2020

‘Ovo je trenutak ponosa za WFP’

WFP, osnovan 1961. sa sjedištem u Rimu, financiran isključivo dobrovoljnim donacijama, najveća je svjetska humanitarna organizacija koja je prošle godine hranom pomogla 97 milijuna ljudi u 88 zemalja.

To je vrtoglava brojka, ali je samo dio svjetskih potreba. Po procjenama organizacije, koja hranu jednako dostavlja helikopterima i na leđima slonova i deva, svaki 11 stanovnik svijeta, ili njih 690 milijuna, kronično je gladan.

“Ovo je trenutak ponosa za WFP”, rekao je njegov glasnogovornik Tomson Phiri. Organizacija je uspjela nastaviti s isporukama hrane cijele godine iako je zbog pandemije bilo mnogo ograničenja u kretanju i putovanju. “U jednom trenutku smo bili najveća zračna kompanija u svijetu, jer je većina komercijalnih, ako ne i sve, bila prizemljena”, rekao je Phiri.

Poziv međunarodnoj zajednici da pomogne WFP-u

S obzirom na to da bi pandemija mogla pojačati glad u svijetu, Nobelov odbor pozvao je međunarodnu zajednicu da pomogne WFP-u koji je kronično nedovoljno financiran. “Obaveza je svih zemalja svijeta da osiguraju da ljudi ne gladuju”, rekla je Berit Reiss-Andersen. “Pandemija je pokzala da je multilateralna suradnja apsolutno nužna za hvatanje u koštac s globalnim izazovima, a čini se da se multilateralizam ovih dana ne poštuje dovoljno”, naglasila je.

Nagrada, zlatna medalja, diploma i 10 milijuna švedskih kruna, bit će uručena u Oslu 10. prosinca ako to dopusti epidemiološka situacija. Prošle je godine nagradu dobio etiopski premijer Abij Ahmed zbog poticanja mira s dugogodišnjim neprijateljem Eritrejom.

 

Thunberg ponovo nije izabrana

Lista nominiranih je, kao i obično, bila tajna pa je prije dodjele nagrade poznat bio samo njihov broj. Ove godine bilo je 318 nominiranih, među njima 211 pojedinaca i 107 organizacija. Kao najveći favoriti prije dodjele spominjali su se Svjetska zdravstvena organizacija, klimatska aktivistkinja Greta Thunberg i organizacije za slobodu medija, poput Reportera bez granica i američkog Odbora za zaštitu novinara.

Tinejdžerska klimatska aktivistkinja Greta Thunberg bila je favorit i prošle godine, no tada je nagrada pripala etiopskom premijeru Abiyu Ahmedu koji je predvodio poboljšanje odnosa s Eritrejom, dvadeset godina nakon rata dviju afričkih država.

I Trump je bio nominiran

Kao favoriti su se spominjali i njemačka nevladina organizacija Transparency International, Ujedinjeni narodi i njihov glavni tajnik Antonio Guterres, njemačka kancelarka Angela Merkel te afganistanska političarka i aktivistica za ženska prava Fawzia Koofi. Poznato je da se nagradi nadao i američki predsjednik Donald Trump, mada su stručnjaci isticali kako su mu šanse za to malene.

„Vjerojatnije je da će Trump dobiti Nobelovu nagradu za književnost za svoje tvitove nego onu za mir“, kazao je Henrik Urdal, direktor Instituta za mirovna istraživanja. „I to ne zato što je Donald Trump, nego zato što nije učinio ništa vrijedno nagrade“, dodao je.