Uporno se budite noću? Donosimo nekoliko potencijalnih razloga

Noćni odmor je iznimno važan za naše zdravlje i kognitivne sposobnosti jer veliki dio života provedemo spavajući. Ne spavamo svi cijelu noć u kontinuitetu. Prekinuti san, bez obzira na to budite li se u dva ujutro ili se nemirno vrtite po krevetu i tek lagano drijemate, prilično je čest. Studija je utvrdila da oko 43 posto odraslih osoba ima neki problem spavanja.

Redovito buđenje po noći ne predstavlja rizik za zdravlje mnogima od nas. Znanstvenici su utvrdili da je bimodalno spavanje odnosno podjela sna u dva segmenta i buđenje u sredini, bilo vrlo često prije industrijske revolucije. Vjerojatno je djed vašeg djeda tako spavao. Ako nije, sigurno je znao nekoga tko jest. Ako se redovito budite i nemate za to očito objašnjenje, kao pun mjehur ili vam je vaša mačka skočila na glavu, tijelo vam možda poručuje sljedećih sedam stvari.

1. Pijete lijekove koji uzrokuju budnost

Lijekovi za srce, antidepresivi i dekongestivi mogu biti potencijalni krivci za smetnje spavanja. To je lijekovima inducirana insomnija. Vjerojatno ustajete umorni, loše volje i ne možete se koncentrirati. Uvijek provjerite nuspojave novog lijeka i pitajte liječnika kako utječe na san osobito ako već imate problem sa spavanjem.

2. Problemi sa srcem

Studija iz 2018. koju je provela Europska udruga za kardiologiju našla je povezanost između prekinutog sna ili nemirnog sna uz puno ustajanja, sa zadebljalim arterijama. Ateroskleroza ne pokazuje simptome ali izgleda da utječe na loš san. Autori studije kažu da na nemogućnost da se naspavamo tijekom noći treba gledati kao rizični faktor sužavanja arterija.

3. Prerani obrok

Česti razlog buđenja usred noći je glad. Možda ste večeru pojeli prerano, šećer u krvi bude nizak i tijelo traži hranu. Da bi opet zaspali, pomoći će žličica meda.

4. Tjeskoba

Tjeskoba može uzrokovati lagani san i buđenje noću. Tjeskoba izaziva probleme sa spavanjem, i obrnuto, nedostatak sna može izazvati tjeskobu. Istraživanja pokazuju da su neki oblici poremećaja spavanja prisutni kod svih psihijatrijskih poremećaja. Ljudi s kroničnom nesanicom u velikom su riziku pojave anksioznosti. Previše stresa i emocionalnog pritiska utječe na san.

5. Mozak proizvodi premalo ‘vretena’

Buđenje usred noći vezano je uz aktivnost mozga. Studija iz 2010. otkrila je da mozak ljudi koji mogu dugo i čvrsto spavati proizvodi puno snažnih vretena odnosno dolazi do porasta električne aktivnosti mozga. Ljudi čiji mozak proizvodi puno ovih vretena visokih frekvencija, čvršće spavaju čak uz glasne zvukove ali je potrebno još istraživanja za potvrdu ovih rezultata.

6. Vizualno kreativne osobe

Prema studiji iz 2017. san reflektira umjetničku kreativnost. Ljudi koji su verbalno kreativni spavaju dugo, a oni koji su vizualno daroviti spavaju s prekidima tijekom noći.

7. Strah od mraka

Iznenađujuće veliki broj odraslih osoba boji se mraka. Kako se svjetla gase, postaju napeti što utječe na kvalitetu spavanja. Fobije i anksiozni poremećaji imaju zanimljive fizičke simptome i čini se da je loš san signal da strahove iz djetinjstva niste nadvladali.