Više od mehaničke olovke: 15 izuma Eduarda Slavoljuba Penkale koji su promijenili svijet

U bogatoj baštini izuma koje su osmislili hrvatski inovatori, posebno se ističe Slavoljub Penkala, inženjer koji je svojim genijalnim idejama svjetsku tehnološku scenu obogatio za više od 8o inovacija i patenata. Jedan od najznačajnijih doprinosa koje je Penkala ostvario bio je izum mehaničke olovke, a Zagreb je upravo zbog toga dugi niz godina bio sjedištem proizvodnje olovaka – kroz uspjeehe tvornice TOZ Penkala koja je s radom krenula davne 1937, a stečaj je doživjela na početku ove godine. Iako je porijeklom iz slovačkog gradića Liptovsky sv. Mikulaš, nakon što je bio očaran Zagrebom, Eduard Penkala svoje je ime kroatizirao u Slavoljub.

Mehanička olovka: izum koji je proslavio Slavoljuba Penkalu

Prva mehanička olovka na svijetu, koja je dobila naziv po izumitelju Eduardu Slavoljubu Penkali, patentirana je 1906. godine. U rujnu iste godine patentirana je njena poboljšana inačica budući da Penkala nije bio zadovoljan mehanizmom originalne mehaničke olovke. Tako je ubrzo penkala zamijenila drvenu olovku i nije se morala oštriti, a njen izumitelj je ovim patentom dostigao svjetsku slavu. Kako bi olovka pisala tanko, Penkala je samostalno izrađivao tanke grafitne mine i usađivao ih u metalni držač olovke. Osmislio je i spiralni umetak za olovku koji vanjskom vrtnjom istiskuje minu, a taj princip nije se promijenio do danas.

U kratkom je roku iz svih većih europskih gradova bilo naručeno 100.000 mehaničkih olovaka, a Penkala ih je i dalje nastavio unaprjeđivati, stoga je sljedeći korak prema napretku bila izrada grafitnih mina u boji – crvenoj i plavoj.

Penkaline olovke i nalivpera nastavili su se prodavati u više od 70 zemalja diljem svijeta, a tvornica koja je nekad imala 300 zaposlenih, 1911. taj je broj podigla na 800. Između 1912. i 1926. godine Penkalina je tvornica bila jedna od najvećih tvornica školskog i uredskog pribora na svijetu.

Inovacije i patenti Eduarda Slavoljuba Penkale zajedno čine oko 80 izuma povezanih s područjem fizike, kemije, mehanike, zrakoplovstva i glazbe te predstavljaju dokaz svestranosti i tehničke nadarenosti ovog vrsnog izumitelja. Ovo je samo 9 revolucionarnih izuma Eduarda Slavoljuba Penkale:

Termofor

Godine 1903., Penkala je registrirao svoj prvi izum, termofor, koji je predstavljao preteču modernih termos boca. Iako je patentirao taj izum u Budimpešti pod brojem 29276, ideju je preuzeo Mayer iz Wolfenfelda i plasirao termos bocu na tržište pod vlastitim imenom. To je bio prvi slučaj krađe Penkalinog izuma, a nakon toga su uslijedili brojni drugi slučajevi čiji počinitelji i način krađe nisu poznati.

Rotirajuća četkica za zube

1905. godina bila je još jedna godina za novi izum Eduarda Slavoljuba Penkale – rotirajuću četkicu pod brojem 25153. Penkalina kći Thea nije voljela prati zube jer je oštra četkica bila pregruba za njene desni, pa je tata, uz pomoć bravara, izmislio zubnu četkicu koja se rotira. Ovom četkicom zubi se nisu trljali, već je četkica dvjema stranama sama prala zube jer se okretala oko svoje osi.

Nalivpero s čvrstom tintom i knips

1907. godine Eduard Slavoljub Penkala patentirao je prvo nalivpero s čvrstom tintom na svijetu. Pera su bila izrađena od 14-karatnog zlata, a tinta za nalivpero se punila pipetom. No, problem je bio u tome što se nalivpero nije smjelo okrenuti naopačke u džepu, jer bi došlo do curenja tinte. Penkala je zatim montirao knipsu, na kojoj je ugravirao svoj zaštitni znak Penkala patent, na svako nalivpero.

Suha tinta još je jedan od izuma Eduarda Slavoljuba Penkale, zbog kojeg više nije bilo zaprljanih košulja i unutrašnjosti sakoa. Nalivpero sa suhom tintom punilo se vodom.

1927. godine Penkala i Theodor Kovacs počinju proizvodnju pisala Model 100 za velikog njemačkog proizvođača tinte. Model 100 je najpopularnije nalivpero u cijeloj povijesti, a većini ljudi poznatije je pod imenom Pelikan. Proizvodnja Pelikana počela je 1929. godine.

Obrtna turbina

U rujnu 1908. godine Penkala je prijavio izum obrtne turbine koja se može koristiti vodom ili zrakom. Taj izum rezultirao je kao lebdjelica, tj. ono što danas znamo pod nazivom “hovercraft.”

Insekticid Krepax

Penkalu su na putovanjima često mučili kukci kad je odsjedao u raznim hotelima, a čovječanstvo još nije znalo za insekticide koji se koriste u široj primjeni. Počeo miješati razne praškove u svojoj radionici te ih je testirao na insektima. Nedugo nakon što je počeo dobivati dobre rezultate, lansirao je novi insekticid pod nazivom Krepax koji je imao široko djelovanje na razne vrste kukaca.

Ksilolit

Još jedan od fantastičnih patentiranih izuma Eduarda Slavoljuba Penkale je i tekući preparat za impregnaciju željezničkih pragova nazvan ksilolit. Ksilolit je bio vrlo važan za očuvanje željezničkih pragova od truljenja, koje bi nastalo zbog djelovanja vanjskih čimbenika i parazita. Ovaj izum od velikog je značaja za željeznički promet, osobito u to doba kad su se sa smanjenjem trajnosti pragova borile sve željezničke tvrtke koje su postojale.

Deterdžent i plavilo za rublje

Eduard Slavoljub Penkala bio je vjeran gost u Lovačkom rogu u Ilici. Tamo je svakodnevno odlazio za vrijeme gableca i, kao i obično, primjećivao sve oko sebe. Njegovi trenuci opuštanja uvijek su bili neiscrpan izvor novih ideja.Primijetivši u mnogim gostionicama prljave stolnjake, Penkala je postao inovator u rješavanju problema. Kroz nebrojene eksperimente, pronašao je prašak koji je brzo uklanjao mrlje od vina, voća i tinte.

Ovaj revolucionarni deterdžent, iako nije odmah bio prihvaćen u poslovnom svijetu, postao je neizostavan u njegovom kućanstvu, što je ilustracija njegove angažiranosti čak i u svakodnevnim kućanskim izazovima. Deterdžent za pranje rublja samo jedan je od mnogih izuma Eduarda Slavoljuba Penkale koji posjedujete u svojim domovima. Paralelno s tim otkrio je plavilo za rublje, što je značajno utjecalo na rad praonica rublja. Bijelo bi rublje nakon pranja bilo isprano u vodi u kojoj je prethodno otopljeno plavilo za rublje. Dotad se u praonicama rublja, u kojima su djelatnici ručno prali oficirske košulje, za izbjeljivanje koristio blajh, no on ih je nakon nekoliko primjena nagrizao.

Gramofonske ploče i gramofonske igle

1906. godine započela je suradnja između inženjera Slavoljuba Penkale i Edmunda Mostera, koja je kulminirala osnivanjem tvrtke “Penkala-Moster”. Njihova zajednička vizija rezultirala je izgradnjom nove tvornice smještene u Baroševoj ulici, koja danas nosi ime Branimirova ulica. Već 1908. godine Penkala je započeo proizvodnju prvih gramofonskih ploča u toj tvornici. Samo godinu dana kasnije, nepopravljiv ljubitelj glazbe postavio je novo mjerilo u snimanju glasova naših opernih pjevača. Prostor Nikolićeve ulice, sada poznat kao Teslina, postao je mjesto gdje Penkala koristi mikrofon engleskog inovatora Goutmana za snimanje na gramofonske ploče Edison-Bell-Penkala.

Plodonosni izumi Slavoljuba Penkale zaslužni su i za kvalitetu i vjerodostojnost stvarnog zvuka glasa gramofonskih ploča u kojima danas ponovo uživate. Nije bio zadovoljan time kako su oni zvučali na dotadašnjim gramofonskim pločama, koje su imale ugrađenu jednu membranu. Penkala je izradio tanke membrane i njima zamijenio jednu, na koju se prenosila mehanička titranja igle koja su se automatski pretvarala u zvuk.

Uskoro je svoju inventivnost usmjerio prema gramofonskim iglama, koje su do tada bile ograničene čeličnom konstrukcijom i sposobnošću reprodukcije samo dviju ploča. Penkala je stvorio iglu od kroma koja je omogućavala uživanje u glazbi na čak 10 ploča, dok je dvostrana sintetička kromna igla dosegnula impresivnih 40 reprodukcija. Ova tehnička poboljšanja ne samo da su produžila trajnost igala, već su također transformirala način na koji ljubitelji glazbe doživljavaju svoje omiljene melodije. Inovacije i izumi Eduarda Slavoljuba Penkale ne samo da su podigli tehničke standarde, već su postavili i nove smjernice za kvalitetu zvuka u svijetu gramofona.