Vjeruje li itko Putinovoj bombastičnoj najavi da Rusija ima sigurno cjepivo? Evo što dosad znamo

Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je objavio da je rusko ministarstvo zdravstva odobrilo prvo svjetsko cjepivo protiv Covida-19. Cjepivo, koje je razvio moskovski institut Gamaleja, odobreno je nakon manje od dva mjeseca testiranja na ljudima.

Epidemija koronavirusa dovela je do ubrzane utrke u razvoju cjepiva, trenutno se radi na stotinjak mogućih cjepiva, a neka od njih su u završnoj, trećoj fazi ispitivanja na ljudima. Objava iz Moskve izazvala je niz reakcija u cijelom svijetu, ali i zabrinutost i pitanja je li cjepivo, kojim se pohvalio ruski predsjednik, uopće sigurno i učinkovito.

Što kaže Putin?

Vijest o odobrenju cjepiva protiv Covida-19 Putin je objavio na sastanku vlade koji je prenosila državna televizija. Iako cjepivo nije još prošlo sve provjere, odnosno finalnu fazu kliničkih ispitivanja koja obično uključuje tisuće ispitanika i smatra se preduvjetom da bi se nova cjepiva stavila u promet, ruski predsjednik tvrdi da je sigurno.

Da bi to potkrijepio, na sastanku je ustvrdio da ga je već primila jedna od njegovih kćeri. Prema izvješću agencije Associated Press, Putin tvrdi da je cjepivo prošlo sve potrebne testove i da se pokazalo da jamči trajni imunitet. CNN, pak, ističe da Rusija nije objavila nikakve znanstvene podatke o svom testiranju te se stoga ne mogu verificirati tvrdnje o sigurnosti i učinkovitosti cjepiva.

Što kažu stručnjaci?

Kako prenosi Hina, ruska najava izazvala je uzbunu među stručnjacima za javno zdravlje koji kažu da je teško vjerovati cjepivu za koje nisu objavljeni svi podaci iz tih ispitivanja. “Rusija zapravo provodi eksperiment na razini velike populacije”, kaže Ayfer Ali, specijalistica za ispitivanja lijekova u Warwick Business School u Britaniji.

Francois Balloux, stručnjak genetskog instituta pri University College London kaže da je to “lakomislena i blesava odluka”. “Masovno cijepljenje s neprimjereno testiranim cjepivom neetično je”, kaže on. “Bilo koji problem s ruskim programom cijepljenja bio bi poguban i po negativnim učincima na zdravlje, ai zbog toga što bi odgodio prihvaćanje cjepiva u populaciji.”

Peter Kremsner, stručnjak njemačke sveučilišne bolnice u Tuebingenu, koji radi na kliničkom ispitivanju cjepiva CureVac, kaže da je ruski potez bezobziran. “Normalno trebate veliki broj ljudi testirati prije odobrenja cjepiva”, kaže on. “Mislim da je bezobzirno to učiniti ako nisu testirani mnogi ljudi”.

Što predviđaju drugi?

Europska povjerenica za zdravlje Stella Kyriakides oprezna je, ali ipak optimistična u vezi s dostupnosti novog cjepiva. U nedjeljnom razgovoru za njemački Handelsblatt procijenila je da je moguće da će biti dostupno do kraja godine.

“Premda je u ovome trenutku riskantno predviđati, imamo neke dobre pokazatelje da bi inicijalno cjepivo moglo biti dostupno do kraja ove godine ili početka iduće godine”, kazala je europska povjerenica njemačkom listu. Sličnu je vremensku procjenu nedavno iznio i talijanski ministar zdravstva Roberto Speranza.

Što se dosad zna o cjepivima?

Niz proizvođača lijekova diljem svijeta radi na razvoju cjepiva te provodi njihovo ispitivanje na velikom uzorku ljudi. Kada objave rezultate ispitivanja i podatke o sigurnosti, regulatorna tijela moraju provjeriti i potvrditi sigurnost i učinkovitost.

Telegram je tijekom srpnja pisao o nekoliko izglednih kandidata za buduće cjepivo. Primjerice, o cjepivu koje je razvilo Sveučilište u Oxfordu, a za koje se čini da je sigurno za ljude te da aktivira imunološki sustav. Britanski BBC tada je javio da je otkriće “vrlo obećavajuće”, ali da je prerano za procjene može li pružiti zaštitu od koronavirusa jer traju dodatna, veća ispitivanja kojim to treba biti utvrđeno.

Što je s Hrvatskom?

Krajem srpnja ministar zdravstva Vili Beroš potvrdio je da je Hrvatska rezervirala milijun i pol doza novog cjepiva protiv koronavirusa. “Postoji nekoliko velikih inicijativa, za sada su dvije najveće, od kojih je jedna na europskom nivou koje s različitim proizvođačima cjepiva koji su u ovom trenutku otišli najdalje u njegovom ispitivanju, potpisuju predugovore. Na europskom nivou, Hrvatska je potpisala jedan takav ugovor gdje smo rezervirali oko milijun i pol doza tog novog cjepiva”, kazao je Beroš.

Na sjednici Vlade u međuvremenu je prihvaćen i nacrt sporazuma s Europskom komisijom o nabavi cjepiva. Tada je Beroš podsjetio da cjepivo još ne postoji, ali da se ovakvim sporazumima Komisiji daje ovlast da u ime država članica sklopi prethodne sporazume o kupnji s proizvođačima cjepiva. Tim sporazumom, Hrvatska je potvrdila da namjerava kupiti cjepivo i stekla pravo na nabavu određenih količina.