Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Vode se rasprave koje su masti zdrave, a koje nisu, a ovo je mali vodič kroz sve njihove prednosti i nedostatke

Nova studija otkrila je da životinjske masti, poput maslaca, i nisu baš toliko štetne

ZADNJA IZMJENA: tra 19, 2016
Foto: Christine Macaldo/Flickr

Nedavno provedena znanstvena studija pokazala je kako se zamjenom životinjskih masti biljnim uljima ipak značajno ne smanjuje rizik od raznih srčanih bolesti, prenosi The Telegraph.

Ova je studija potaknula brojne rasprave među stručnjacima, ali je također navela i na dodatno razmišljanje o uvođenju određenih promjena u službenim prehrambenim smjernicama.

Oko pitanja masnoća vode se brojne polemike te više nitko nije siguran koje su masti zdrave, a koje bismo trebali pod svaku cijenu izbjegavati, a ovo je pregled ključnih osobina i zaključaka vezanih za određene vrste masnoća koje svakodnevno konzumiramo.

Trans masti

Nalaze se i u prerađenoj i brzoj hrani
Nalaze se i u prerađenoj i brzoj hrani the_nighttime/Flickr

Nalaze se u: mesu, mliječnim proizvodima, prerađenim kolačima i biskvitima, prerađenoj hrani

Trans masti se prirodno, ali u vrlo malim količinama, mogu naći u nekim vrstama mesa i mliječnim proizvodima. No, one trans masti koje su problematične su umjetno stvorene trans masti, koje nastaju tijekom procesa hidrogeniranja.

Trans masti se najčešće nalaze u nekim procesuiranim kolačima i keksima kako bi im se produljio rok trajanja, iako se u margarin i biljna ulja dodaju sve manje. Ono oko čega se ipak slažu gotovo svi stručnjaci jest da prehrana bogata trans mastima može uzrokovati bolesti srca, srčani te moždani udar.

Zaključak: Trebalo bi što više izbjegavati proizvode na kojima piše da sadrže hidrogenizirana ulja ili masti.

Zasićene masti

Nalaze se, primjerice, u siru
Nalaze se, primjerice, u siru Sasa Pahic Szabo/Flickr

Nalaze se u: mesu, maslacu, siru, kokosovom ulju

Desetljećima se životinjsku masnoću smatralo izuzetno štetnom i njena se konzumacija povezivala sa začepljenjem krvnih žila te moždanim udarom i raznim bolestima srca.

No, nova studija znanstvenika iz američkog Nacionalnog zdravstvenog instituta odlučila je ispitati ove predrasude. Znanstvenici su ponovno analizirali podatke o 9 500 sudionika u jednom sličnom istraživanju iz 1970-ih i zaključili kako prelazak s konzumacije zasićenih masti na konzumaciju omega-6 masnih kiselina zaista smanjuje kolesterol u krvi, ali ne vodi smanjenju broja smrti uzrokovanih bolestima srca. Ustvari, neki sudionici kojima se kolesterol smanjio u najvećoj mjeri imali su i najveći rizik od smrti.

Druge znanstvene studije također tvrde kako nisu sve zasićene masti iste, a određeni tipovi, poput onih u mliječnim proizvodima, mogu biti i korisne u smanjenu rizika od dijabetesa i bolesti srca. No, ove će tvrdnje trebati poduprijeti još mnoga daljnja istraživanja, prije nego stručnjaci odluče objaviti nužnost promjena u konzumaciji zasićenih masti.

Zaključak: Dok se mišljenja mnogih stručnjaka sve više mijenjaju, još uvijek ne postoji dovoljan broj pouzdanih istraživanja koja bi potvrdila da je za zdravlje sigurno jesti neograničene količine zasićenih masti. No, i dalje je najvažnije potruditi se u prehranu uključiti što više onih zdravih masnoća.

Polinezasićene masti

Nalaze se u masnoj ribi - primjerice u tuni
Nalaze se u masnoj ribi – primjerice u tuni 10ch/Flickr

Nalaze se u: masnoj ribi, biljnim uljima

Postoje dvije vrste polinezasićenih masti, a to su omega-3 i omega-6 masne kiseline. One su poznate i kao „esencijalne“ masti, s obzirom da ih naše tijelo ne može samostalno proizvoditi, pa ih moramo unositi prehranom.

Omega-6 masne kiseline najčešće se nalaze u biljnim uljima – repičinom ulju, suncokretovom ulju, kukuruznom ulju i u nekim orašastim plodovima. Omega-3 masne kiselina nalaze se u masnoj ribi kao što su skuša, haringa, pastrva, srdela, losos i svježa tuna.

Sudeći prema podacima s NHS Choices internetske stranice, većina ljudi unosi dovoljne količine omega-6 masnih kiselina, najčešće kroz razne vrste ulja s kojima kuhamo, ali stručnjaci predlažu da bismo trebali konzumirati veće količine omega-3 masnih kiselina. Tako preporučaju da barem dva puta na tjedan u svoj obrok uključimo ribu, po mogućnosti onu masnu, jer omega-3 masne kiseline iz povrtnih izvora nisu toliko učinkovite kao one iz ribe.

No, neki stručnjaci, poput londonskog kardiologa Aseema Malhotra, smatraju kako nisu sve polinezasićene masti dobre. On upozorava kako prevelike količine omega-6 masnih kiselina iz biljnih ulja mogu biti poprilično štetne, zbog čega bismo unos omega-3 i omega-6 masti trebali držati u zdravom balansu.

Zaključak: Jedite dosta masne ribe.

Mononezasićene masti

Bademi
Bademi Picasa/Flickr

Nalaze se u: maslinovom ulju, repičinom ulju, avokadu te orašastim plodovima kao što su bademi, kikiriki i brazilski oraščići

Mononezasićene masne kiseline štite srce tako što održavaju normalne razine dobrog HDL kolesterola, dok istovremeno smanjuju količine lošeg LDL kolesterola. Malhotra tvrdi kako je maslinovo ulje prirodni „lijek“ i preporuča konzumaciju nekoliko žlica maslinovog ulja dnevno, kao i šaku orašastih plodova dnevno za smanjenje rizika od bolesti srca, moždanog udara, demencije i raka.

Zaključak: Ovakve bi masnoće trebale biti uključene u svakodnevnu prehranu.

Vlatka Ernečić
Telegram autor
515 članaka Više o autoru
Više s weba