Vrijeme je da vam otkrijemo sve mitove i činjenice o nadomjescima prehrani

Nadomjesci prehrani obuzeli su mnoge od nas. Više od polovice Amerikanaca uzima barem jedan nadomjestak prehrani, uglavnom multivitamine. Stanovnici SAD-a potroše godišnje 28 milijardi na vitamine i druge nadomjestke prehrane. Nije ni čudno što ljudi često pitaju liječnike: Koji je nadomjestak dobar i djeluje li? Da li su nadomjestci hrani sigurni? Da li vrijede para?

Postoje uistinu stotine različitih nadomjestaka i ne postoji jednostavan odgovor o korisnom učinku mnogih od njih jer je vrlo malo znanstvenih istraživanja koja bi podržala tvrdnje proizvođača. Mnoge stvari koje mislimo da znamo su mit i ne podržavaju ih istraživanja.

Evo nekoliko činjenica koje će vam pomoći da donesete informiranu odluku o nadomjescima prehrani koje uzimate ili namjeravate uzimati. Prosudite sami možete li odvojiti mit od činjenice.

1. Nadomjesci prehrani su regulirani kao i lijekovi i odobravaju ih nadležne institucije za lijekove.

To je mit. Nadomjesci prehrani nisu regulirani ili testirani kao lijekovi. Prije nego stignu u ljekarne, lijekovi se testiraju dugi niz godina prije nego li se ustanovi njihova djelotvornost i sigurnost za zdravlje. Oznake na lijekovima moraju sadržavati potencijalne štetne nuspojave.

Proizvođači nadomjestaka hrani ne moraju dokazivati sigurnost ili efikasnost. Kanadski znanstvenici testirali su popularne nadomjestke hrani 12 kompanija u 2013. godini i ustanovili da su samo nadomjesci prehrani dviju kompanija sadržavali 100 posto dotičnog nadomjestka. Drugi su sadržavali različite biljke, imali su krivo označene sastojke na naljepnicama ili su sadržavali punjače kao što su riža, soja ili pšenica. Ured javnog tužioca u New Yorku učinio je sličan test na biljnim dodacima prehrani, početkom 2015.godine i pronašao da su sadržavali vrlo malo na ambalaži navedene biljke ako su je uopće sadržavali.

2. Antioksidansi kao što su vitamin E, C i betakaroten pomažu prevenciji srčanih bolesti i karcinoma.

To je mit. Ne postoji niti jedan znanstveni dokaz da bi antioksidansi prevenirali srčanu bolest ili karcinom. Rane studije pokazuju da povećana razina antioksidansa može interferirati sa štetom koju slobodni radikali čine, a povezana je s nastankom raka. Za sada postoje studije koje dokazuju da antioksidans beta karoten povećava rizik raka pluća kod pušača.

3. Cink može pomoći kod obične prehlade.

Možda. Recenzija istraživanja neprofitne udruge Cochrane Collaboration ustanovila je da cink u tabletama ili sirupu skraćuje trajanje prehlade za jedan dan ako se cink uzme u roku 24 sata od pojave prvih simproma prehlade.

Ali, cink isto tako može interferirati s apsorbcijom bakra i poremetiti imunološki sustav ako se uzima u visokim dozama. Cochrane preporuča uzimanje 75 mg cinka dnevno prvog dana pojave simptoma prehlade I to s oprezom. Ne uzimajte cink u nazalnom spreju jer može izazvati stalnu anosomiju, tj. gubitak osjeta mirisa.

Držite se podalje od preparata (npr. Airborne koji je vrlo popularan u Americi) koji su mješavina vitamina i minerala koji navodno liječe prehladu. Ne postoji niti jedan dokaz da djeluju, a pojedini sadržavaju velike doze A vitamina koji može oslabiti kosti.

4. Probiotici mogu spriječiti proljev kada uzimate antibiotike.

To je činjenica. Neki dokazi potvrđuju da probiotici mogu spriječiti proljev uzrokovan uzimanjem antibiotika. Ali ove proizvode treba birati pažljivo. Mnoge vrste probiotičkog jogurta ne sadrže vrstu lactobacillus i bifidobacterium za koje se čini da pomažu. I iako sadrže žive i aktivne kulture tijekom proizvodnje, to nije garancija da su probiotici živi u trenutku kada vi jedete jogurt.

Iako vam nije potreban recept za probiotike, uzmite onaj koji vam doktor preporuči. To su u krajnjoj liniji živi mikroorganizmi i ne moraju biti sigurni za ljude koji imaju oštećeni imunološki sustav ili su ozbiljno bolesni.

5. Nadomjesci kalcija mogu spriječiti lom kostiju kod starijih žena.

To je vjerojatno mit. Istina je da trebamo kalcij da bi naše tijelo
izgradilo kosti pa nedostatak kalcija može voditi problemu sa kostima. Istraživanja nagoviještaju da odgovarajuća količina kalcija igra ulogu kod ljudi iznad 50 godina. Najbolji način održanja korisnog učinka kalcija je, jesti hranu koja sadržava kalcij. Kao što su mlijeko, jogurt, lisnato povrće i losos. Mnogi ljudi, pokazuju istraživanja, kroz hranu uzimaju manju količinu kalcija od potrebne. U tom su slučaju nadomjesci potrebni.

6. Nadomjesci prehrani ne nude istu korist kao hrana.

To je činjenica. Znanstvenici su učestalo primijetili koristan učinak na zdravlje kod ljudi koji jedu hranu koja sadrži hranjivu tvar koja im je potrebna za zdravlje. Hranjiva tvar se testira u laboratoriju i uočava se njezin obećavajući pozitivan utjecaj na zdravlje. Tada se nadomjesci stavljaju u tablete i kreću u prodaju. Godinama kasnije, klinička ispitivanja pokazuju malu ili nikakvu korist od hranjivih tvari u tabletama. Što se događa?

Cjelovita namirnica sadrži različite važne hranjive tvari koji zajedno djeluju u složenom putu da budu korisni našem tijelu. Hranjive tvari zasebno, u tabletama, imaju manji utjecaj na kronične bolesti. I malu korist. U najgorem slučaju mogu vam i štetiti. Na primjer, povećana količina vitamina A vezana je s osteoporozom i povećava rizik loma kuka. Pacijenti koji boluju od raka upozoravaju se da ne uzimaju antioksidanse kao betakaroten i vitamine A, C i E, jer mogu interferirati sa tremanom protiv raka ili mogu uzrokovati da rak brže raste.

Na kraju, hrana kao što je voće, povrće, cjelovita zrna, riba i mlijeko nude mješavinu mikro hranjivih tvari koje nam daju sve što je potrebno za optimalno zdravlje.

Uvijek je više pitanja o nadomjescima hrane nego odgovora i važno je (kao i svako pitanje koje imate o zdravlju) da potražite stručnjake koji se baš time bave te imajte na umu da je informacija najbolji lijek.