Vrijeme vam sumanuto leti? Jedan psiholog tvrdi da postoji način kako ga prividno usporiti

Ponekad nam se čini da nam život prolazi u trenu. Kada smo bili djeca, putovanja automobilom s roditeljima nisu imala kraja, a ljetni praznici trajali su zauvijek. Ali kada odrastemo, čini nam se da je vrijeme ubrzalo, pa Božić i rođendani stižu brže nego ikada. Možda se i ne moramo tako osjećati, piše The Quartz. Naš osjećaj za vrijeme je fleksibilan, ubrzava se u nekim situacijama i usporava u drugima. U nekim promijenjenim stanjima svijesti, pod utjecajem psihodeličnih droga, u traumatskim situacijama, ili kada su, recimo, sportaši atletičari “u zoni”, čini se kao da je protok vremena usporio.

Razumijevanjem psiholoških procesa koji stoje iza našeg različitog osjećaja za vrijeme, možda možemo stvari malo usporiti. U knjizi Making Time, autor Steve Taylor, inače profesor psihologije, sugerira da postoje osnovni “zakoni” psihološkoga vremena koje doživljava većina ljudi. Jedan je da se vrijeme ubrzava kako postajemo stariji. I drugo da se vrijeme usporava kada smo izloženi novim okruženjima i iskustvima. Što više novih informacija uđe u naš um, to nam se čini da vrijeme protječe sporije. Ovo djelomično objašnjava zašto djeci vrijeme prolazi sporo, za njih je svijet fascinantno mjesto puno novih iskustava i svježih osjećaja.

Nove informacije usporavaju vrijeme

Kako starimo, sve je manje nepoznatih stvari i svijet oko nas nam je poznat. Obrađujemo sve manje informacija i čini nam se da je vrijeme ubrzalo. Iz toga slijedi da bi se naše doživljavanje vremena, u nepoznatim okruženjima, moglo produžiti jer nam mozak obrađuje više novih informacija nego što je navikao. Kada otputujete u stranu zemlju, u novom ste okolišu, obraćate pozornost na nove stvari i unosite više informacija.

Ili ako odete vježbati u neku novu dvoranu, s novim ljudima i učite nove stvari, činit će vam se da vrijeme traje dulje nego da ste vrijeme proveli u uobičajenoj rutini. Sve ovo vodi do dva jednostavna prijedloga kako možemo proširiti naš doživljaj vremena. Kako znamo da poznate stvari čine da nam vrijeme brže prolazi, možemo ga usporiti nastojanjem da budemo svaki dan izloženi novim iskustvima, koliko je god moguće. Putujući na nova mjesta, dajući sebi nove izazove, izlažući mozak novim informacijama, hobijima i vještinama. To će povećati količinu informacija koje mozak obrađuje i proširiti osjećaj prolaska vremena.

Vježbanje svjesnosti

Drugi način usporavanja protoka vremena, što je možda i najučinkovitije, je nastojanjem da postanemo svjesniji oko onoga što radimo ili onoga što nas okružuje, da posvetimo punu pozornost onome što nam se trenutno zbiva, što vidimo, kušamo, čujemo, osjećamo, mirišemo, a ne na zaokupljenost vlastitim mislima. Kada se, na primjer, ujutro tuširate, umjesto da vam misli lutaju oko stvari koje toga dana trebate obaviti, ili na stvari koje ste jučer obavili, nastojte usmjeriti pozornost na taj trenutak, budite posve svjesni osjećaja vode koja vas zapljuskuje i teče tijelom, na toplinu i čistoću koje osjećate. Na putu s posla kući, tramvajem, busom, šetnjom, nemojte razmišljati o problemima na poslu, fokusirajte se na okoliš, na nebo, zgrade pokraj kojih prolazite.

Kad kosite travu ili perete suđe, nemojte staviti slušalice i posve se isključiti. Obratite pozornost na stvari koje vas okružuju, na zvukove i mirise. Jedna stvar koju ćete otkriti je da vam ovi poslovi postaju ugodniji. Otvoren i budan stav prema vašim iskustvima ima učinak na produženja vremena, jer pozornost povećava količinu informacija koje obrađujemo. S te točke gledišta vrijeme nam nije neprijatelj. U određenoj mjeri možemo razumjeti i kontrolirati vlastito iskustvo prolaska vremena. Mnogi od nas nastoje osigurati dulji život uz zdravu hranu i vježbanje, što je razumno. Ali je moguće povećati količinu vremena koju doživljavamo u svom životu na drugi način, proširujući vlastiti osjećaj prolaska vremena.