Vulkanske erupcije pomogle su dinosaurima da dominiraju planetom, tvrdi novo istraživanje

Erupcije su promijenile klimu u razdoblju trijasa i stvorile uvjete u kojima su se dinosauri mijenjali

FOTO: Screenshot/YouTube/BBC

Desetljećima znanstvenici raspravljaju jesu li vulkani ili asteroid izazvali naglo izumiranje dinosaura prije 65 milijuna godina. Tek je 2010. godine međunarodni panel stručnjaka službeno proglasio da je svemirska stijena, a ne gigantske erupcije primarni uzrok smrti dinosaura.

Sada je skupina znanstvenika predstavila dosad najsnažnije dokaze da su masivni vulkanski događaji vjerojatno pomogli dinosaurima da zauzmu planetu, barem u drugom razdoblju. Rezultati njihovog istraživanja objavljeni su jučer u Proceedings of National Academy of Sciences, piše The New York Times.

Karnijski pluvijalni događaj

Razdoblje trijasa koje je započelo prije otprilike 250 milijuna godina bilo je vrijeme velikih ekoloških promjena nakon najvećeg zabilježenog masovnog izumiranja. Iako su se dinosauri pojavili u tom vremenskom razdoblju, bili su drugačiji, mršaviji, više reptilskog izgleda, manje zubati. Tijekom tog razdoblja dinosauri su se polako diverzificirali sve dok nisu postali čudesne zvijeri poput tiranosaurus rexa ili triceratopsa koji su dominirali ekosustavima diljem planete Zemlja do kraja razdoblja krede.

Da bi razumjeli kako je došlo do transformacije dinosaura, znanstvenici su proučavali fazu koja se proteže dva milijuna godina u razdoblju trijasa i nazvana je karnijskim pluvijalnim događajem. Tijekom tog razdoblja planeta je doživjela porast globalne temperature, vlažnosti i puno oborina, poznato kao mega monsuni.

Promjene koje su dovele do razvoja dinosaura

Ranije se pretpostavljalo da su globalne promjene ciklusa ugljika posljedica vulkanskih erupcija iz sadašnje mase magmatskih stijena pronađenih diljem Sjeverne Amerike. “Često možemo povezati vulkansku aktivnost s globalnim zatopljenjem ali naše je istraživanje neobično po tome jer smo ga povezali s razdobljima intenzivnih padalina” kazao je Jason Hilton, botaničar sa Sveučilišta U Birminghamu. Svakim vulkanom vidimo porast biljaka prilagođenih vlažnim i vodenim uvjetima.

“Te su erupcije vulkana bile dovoljno snažne da pokrenu evolucijski procese tijekom trijasa”, kazao je Jing Li, znanstvenik na kineskom rudarsko-tehnološkom sveučilištu. Tijekom te epizode izumrle su biljne vrste koje se nisu mogle prilagoditi vlažnijem okruženju kao i brojne životinjske vrste, od velikih gmazovskih biljojeda na kopnu do malih gastropoda u vodi. “Promjene su oslobodile ekološki prostor za napredovanje drugih skupina organizama, poput dinosaura”, kazao je dr. Hilton.

Temelji za današnji eko sustav

Osim diverzifikacije dinosaura, znanstvenici vjeruju da je karnijska pluvijalna epizoda postavila temelje današnjim ekosustavima. Tada počinjemo viđati ovaj savršeni miks čudovišta, modernih sisavaca i gmazova. Najnoviji dokazi natjerali su znanstvenike da više razmišljaju o našoj brzo promjenjivoj klimi.

“Razmjeri ovih erupcija umanjuju svaku erupciju vulkana u ljudskoj povijesti” kaže Sarah Greene, koautorica studije i paleoklimatologinja sa Sveučilišta Birmingham. “Ali brzina kojom ove erupcije ispuštaju ugljični dioksid sićušna je u usporedbi s emisijom ugljičnog dioksida današnjeg modernog čovjeka.”

“Tih dva milijuna godina bili su tek treptaj oka u geološkom vremenu pa je zastrašujuće pomisliti da ljudi mijenjaju planet puno brže nego što je priroda činila. Nemamo pojma što ćemo još uzrokovati”, kaže dr. Emma Dunne, s istog Sveučilišta koja nije sudjelovala u studiji, piše The New York Times.