Zabavno je čitati kakav su hit rentgenske zrake bile u 19. stoljeću, ljudi su ih koristili i za uljepšavanje
Bile su zgodne za svašta, dok ljudi nisu shvatili da su kancerogene
Svake godine nešto novo uđe u modu. Kako piše znanstvenica koja se bavi viktorijanskom erom, Sylvia Pamboukian, jedno kratko vrijeme krajem devetnaestog stoljeća, hit su bile rentgenske zrake, prenosi JStor Daily.
Njemački inženjer Wilhelm Roentgen 1895. godine smislio je način kako proizvesti i detektirati elektromagnetsku energiju u određenom rasponu valnih duljina što je postalo poznato kao X- zrake. U roku godine dana ljudi su bili fascinirani novom mogućnošću gledanja u vlastite ruke bez mesa, s prstenjem jasno vidljivim oko prstiju skeleta.
Zanimanje za rentgenske zrake širilo se javim prezentacijama i predavanjima gdje su volonteri iz publike mogli snimati ruke ili torbice ovim zrakama. Fluoroskop, izumljen 1896. godine omogućio je da se predmetu smještenom između rentgenske zavojnice i ekrana pregledava unutrašnjost u realnom vremenu. Ljudi su mogli kupiti ili izraditi vlastiti rentgenski aparat kod kuće.
Koristili su ih za uljepšavanje, depilaciju…
Pamboukian piše da za mnoge ljude viktorijanskog doba opsjednute znanošću, X-zrake nisu bile samo zabavna novotarija, nego i potencijalni čudesni lijek. Zrakama su se pripisivala i svojstva poljepšavanja. Lokalne novine izvještavale su o upotrebi rentgena u dijagnostici medicinskih problema. Mnogi su liječnici koristili zrake u tretmanima depilacije.
Zaluđenost rentgenom prestala je brzo kako se i pojavila. Za nekoliko godina rentgenske zrake ograničene su uglavnom na medicinsku upotrebu. Uz jedan neobičan izuzetak, prodavaonice obuće su 1920. godine uvele fluoroskop za izradu cipela, a mnogi su ga nastavili upotrebljavati sve do Drugog svjetskog rata.
Problemčić s opeklinama i rakom
Pamboukian piše da je pad interesa za rentgenom bio tipičan kao i kod svakog novog hira. Međutim, javila se zabrinutost oko opeklina, nazvanih rentgenski dermatitis, kod nekih koji su bili izloženi rentgenskom zračenju. Pokusi iz 1897. pokazali su da su rentgenski zraci toksični za zamorce, a ljudi koji su bili jako izloženi zrakama počeli su se razbolijevati.
Do 1910. mnogi su fotografi i radiolozi koji su pomogli popularizaciji tehnologije, dobili karcinom, pretrpjeli amputacije ili umrli. Liječnici su tada počeli koristiti olovne pregače i rukavice za zaštitu od zračenja. Do Prvog svjetskog rata, slika radiologa prikazivala je rukavicu ili amputiranu ruku.