Zagrebačke učiteljice Ivona i Kristina zadatke pripremaju u Photoshopu, s učenicima snimaju filmove i Hrvatsku istražuju putem Mapsa

Oko 60 posto stanovnika u Hrvatskoj ima razvijene barem osnovne digitalne vještine, kazuje istraživanje Eurostata provedeno na ispitanicima u dobi između 16 i 74 godine. Vodeće zemlje su Nizozemska i Finska s gotovo 80 posto, dok se na začelju nalaze Rumunjska i Bugarska s 30.

Digitalne vještine obuhvaćaju, primjerice, čitanje internetskih stranica s vijestima, slanje izravnih poruka, korištenje softvera i različitih aplikacija, vještine stvaranja digitalnog sadržaja, kao i mogućnost rješavanja problema vezanih uz tehnologije. A prema Eurostatovoj je analizi Hrvatska u tom segmentu čak iznad prosjeka EU.

Sve ove vještine ključne su za razvoj informacijske pismenosti na kojoj je, više nego ikad, potrebno raditi od malih nogu. Shodno tomu, Europska komisija je koncem prošle godine objavila detaljne smjernice za učitelje i nastavnike u osnovnim školama koje bi im trebale pomoći u promicanju informacijske pismenosti, a obuhvaćaju savjete kako se boriti s dezinformacijama, kako učenicima kroz korisnu igru približiti digitalan svijet, na koji način ih podučiti da štite svoje podatke i ljudska prava na internetu i slične teme.

Znanja se stječu od malih nogu

Centralnu ulogu u ostvarenju tih ciljeva igrat će upravo predmet Informatika. Trenutna satnica Informatike od prvog do osmog razreda osnovne škole u Hrvatskoj iznosi 70 sati godišnje, točnije dva sata tjedno. Obvezni je predmet samo u petom i šestom razredu, dok se u ostalim razredima učenicima nudi kao izborni.

U zagrebačkoj Osnovnoj školi Tituša Brezovačkog, kao izborni predmet u nižim razredima, pohađa ju čak 97,8 posto učenika u 10 razrednih odjela.

Stoga su nam tamošnja učiteljica Informatike Ivona Fiket i učiteljica razredne nastave Kristina Kordina pojasnile zašto je to ohrabrujuć podatak, zašto je informacijska pismenost sve važnija u obrazovanju djece te kako ju one integriraju u svoju nastavu.

Odlična priprema za odraslost

“Posvuda oko nas se nudi pregršt svakojakih sadržaja – primjerenih, ali i neprimjerenih. To je naša stvarnost i nemoguće ju je izbjeći. Zbog toga je važno djecu od malih nogu naučiti kritički razmišljati o izvorima iz kojih dobivaju informacije te ih podučiti kako provjeriti njihovu točnost”, kaže Kordina.

Fiket se pak nadovezala da je informacijska pismenost danas važnija nego ikad jer većina suvremenih poslova zahtijeva poznavanje i uporabu informacijsko-komunikacijskih tehnologija te je djecu potrebno pravovremeno pripremati na život i budući rad u digitalnom okruženju.

“Učenici moraju naučiti odgovorno koristiti i raznovrsne e-usluge koje im današnje društvo pruža. U osnovnim školama to primarno rade uz korištenje e-Dnevnika”, govori Fiket. Putem aplikacije učenici tako mogu samostalno pregledati ocjene, izostanke ili bilješke nastavnika u svakom trenutku ili pak pronaći informacije o rasporedu sati ili kontrolnih ispita.

Olakšano razumijevanje informacija

To bi, između ostaloga, moglo poslužiti i kao dobar primjer preteče tomu da se djeca kasnije, u odrasloj dobi, znaju služiti digitalnim uslugama poput onih koje nudi portal e-Građani. Da znaju samostalno provjeriti poreznu karticu, pristupiti osobnim zdravstvenim informacijama, prijaviti boravište te podići dokumente koji će im biti potrebni u različitim životnim trenucima.

Osim toga, slažu se obje, informacijskom pismenošću trebala bi se osigurati i sposobnost učinkovitog traženja informacija, lakoća korištenja raznovrsnih medija te mogućnost učinkovitog prenošenja informacija drugima. Danas je stoga informacijska pismenost prisutna u gotovo svim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.

“Primjerice, u nastavi Hrvatskog jezika imamo temu razumijevanja osobne odgovornosti tijekom komuniciranja online – učimo o načinima i oblicima online komunikacije, što nadalje pridonosi i osobnom i socijalnom razvoju učenika”, govori Kordina.

Zajedničkim radom do novih znanja

Kao primjer nam navodi vježbu koju je provela u svome razredu. U Photoshopu je izradila chat nalik WhatsApp grupi s fotografijama pojedinih učenika te im dopustila da kroz poruke pišu komentare o fotografijama.

“Nakon toga smo imali debatu o tome kakvi su komentari – na one negativne postavilo se pitanje bi li to učenici rekli svojim prijateljima u lice, kako bi se oni osjećali da njima to netko napiše, bi li trebali išta komentirati ako im se nešto ne sviđa i trebaju li uopće stavljati fotografije iz škole na društvene mreže”, opisuje Kordina.

Svaki učenik pritom je mogao iznijeti svoje mišljenje o temi, a zajedničkom raspravom došli su do novih znanja – kako se ponašati na društvenim mrežama i kako unaprijediti vlastitu komunikaciju.

Filmska kreativnost

Osim toga, budući da je učiteljica Kordina voditeljica Filmske skupine u školi, vrlo često s učenicima snima kratke filmove i video sadržaje.

Tako su do sada to iskoristili za obrađivanje lektira, učenje o tjelesnom sustavu i zdravoj prehrani, za stjecanje znanja o političkim procesima u zemlji, ali i za promicanje medijske pismenosti kroz teme storytellinga, cyber zlostavljanja, mentalnog zdravlja i sličnih.

Većinu sadržaja i materijala učenici pripremaju sami, stoga su s konačnim rezultatima uvijek neopisivo zadovoljni. S nekima od njih znaju sudjelovati i na različitim natjecanjima i događanjima, poput Festivala dječjih prava.

Digitalni alati unaprjeđuju nastavu

Koliko je važna informacijska pismenost, dodaje, posebno je pokazalo i doba pandemije kada se cjelokupno obrazovanje preselilo online. Rezultat toga vidi se i danas, posebice kroz nastavak korištenja raznih digitalnih alata koji doprinose kvaliteti nastave.

“Sate ponavljanja ispunjavamo online kvizovima ili interaktivnim društvenim igrama, posebne prigode ili proslave obilježavamo tako da snimimo prigodne filmove, a nekad znamo i snimati vijesti”, opisuje Kordina.

Uz to, učenici često i svoje grupne radove na zadanu temu iz nekog predmeta predstavljaju putem digitalnih alata poput prezentacija, kratkih videa i sličnih formata. Dodaje da im je uvijek zanimljivo kada neki zadatak mogu napraviti na način da bude interaktivan, s dozom vlastite kreativnosti.

Kahoot!, Wordwall i Genially

Svakodnevno koriste digitalne alate poput Kahoota!, Wordwalla i Geniallyja. Prvi je idelan za osmišljavanje kvizova koji često služe kao priprema za provjeru znanja, a u drugom se pak mogu kreirati razne igrice poput ‘Uhvati krticu’, ‘Memory’ ili ‘Labirint’.

One mogu poslužiti za lakše usvajanje novih sadržaja. Primjerice, super su rješenje za učenje pravila ije/je ili č/ć u Hrvatskom jeziku, za okušavanje u matematičkim operacijama i sličnim zadacima.

Genially je pak online alat namijenjen izradi prezentacija, interaktivnih slika, infografika, video prezentacija, uputstava, igara, plakata te ga učenici i učitelji koriste u razne svrhe, za gotovo sve predmete.

“U nastavi predmeta Priroda i društvo redovito koristimo i Google Maps, posebice kada učimo o različitim krajevima Hrvatske. Time učenicima na jednostavan način možemo uprizoriti gdje se što nalazi na karti i kako koje mjesto izgleda, bez da im to bude apstraktno”, dodaje učiteljica Kordina.

Informatička oprema je ključna

Budući da školu trenutno pohađa 1115 učenika, za kvalitetno provođenje projekata i programa informacijske pismenosti od prijeke je potrebe valjana informatička oprema. Kako ovdje, tako i u mnogim drugim hrvatskim školama, a toga je svjesna i tvrtka HEP koja od 2015. godine provodi projekt ‘Za naše male genijalce’.

Cilj projekta je donirati računalnu opremu osnovnim školama kojima je to potrebno kako bi se poboljšali uvjeti održavanja nastave i učenja te kod učenika potaknuo razvoj kreativnog mišljenja.

Kroz inicijativu kojom potiče pozitivne promjene, HEP je tako do sada osigurao 650 novih računala za učenike u 198 osnovnih škola diljem Hrvatske.

Učenici se mogu okušati u dodatnim aktivnostima

Osnovna škola Tituša Brezovačkog samo je jedna od dosadašnjih pobjednika na kreativnom natječaju, stoga im je danas svaka učionica opremljena stolnim računalom, projektorom, zvučnicima i projekcijskim platnom.

Za održavanje nastave Informatike imaju i dvije specijalizirane informatičke učionice te dva ormarića s tabletima.

“Zahvaljujući HEP-ovom projektu uspješno zadovoljavamo potrebe velikog broja učenika koji iskazuju poseban interes i motivaciju za provođenjem dodatnih aktivnosti u sklopu i izvan nastave, poput radionica kodiranja, snimanja filmova ili postprodukcije zvuka”, prepričava učiteljica Kordina.

Dio cjeloživotnog obrazovanja

Time se na vrlo konkretan i koristan način učenici podučavaju primjerenom i odgovornom korištenju informacijskih i informatičkih tehnologija, a usađivanje tih vrijednosti, smatra Kordina, ključan je dio cjeloživotnog obrazovanja.

Učiteljica Fiket dodaje da informacijsko opismenjavanje uvelike pomaže i pri razumijevanju i zaštiti osobnih podataka, uvažanju i poštivanju drugih u komunikaciji na internetu, poznavanju autorskih prava te razvoju solidarnosti i poštivanju tuđih stavova.

Učitelji kao veliki štreberi

Što se tiče stanja u ostalim hrvatskim osnovnim školama, učiteljica Kordina dodaje da je informacijska pismenost na dobroj razini, ali uvijek postoji mjesta za napredak.

U prilog tomu posebno ide i to što su tijekom prethodne reforme sve škole koje su uključene u E-projekt opremljene laptopima i tabletima, pa se tako zadovoljava barem onaj aspekt nužne opreme.

“A u konačnici, i mi učitelji smo zapravo veliki štreberi koji volimo usvajati nove vještine i znanja te se koristiti novim alatima, pa tako i našim učenicima na što zanimljiviji način predstavljati sadržaje i učiti ih novim stvarima”, kaže Kordina.

Trebaju se postaviti jasne granice

Obje učiteljice također naglašavaju da je, osim formalnog obrazovanja, u informacijskom opismenjavanju bitna i uloga roditelja.

Oni trebaju djeci jasno postaviti granice na koji način, u koju svrhu i u koje se vrijeme mogu koristiti informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, od pametnih telefona, preko televizije, do laptopa i računala.

“Smatram da su danas roditelji itekako osviješteni te savjesno i budno prate kako njihova djeca koriste tehnologije. Posebice oni mlađi koji su i sami odrasli u digitalnom dobu te vjerujem da su ponešto naučili i na vlastitim greškama”, dodaje Kordina.

---

Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om.