Dođete li u doticaj s nekom od ovih vrsta, budite oprezni. Donosimo popis zaštićenih životinja u Jadranskom moru
Živi svijet Jadrana najviše ugrožavaju pretjeran ribolov, uništavanje staništa i onečišćenje
More je živo, a ovo Jadransko posebice je zanimljivo zbog ekosustava bogatog morskog života – ribe, sisavci, rakovi, mekušci, biljke uključujući ribe i različite vrste žarnjaka i bodljikaša. Nemaran odnos prema prirodi, brz tehnološki i industrijski razvoj u prethodnih stotinjak godina ugrozio je brojna staništa živih organizama, uključujući i stanovnike mora. Onečišćenje mora nije jedini faktor koji ugrožava životinje i ostale žive organizme u Jadranskom i drugim morim – problem su i klimatske promjene, nasipanje obala, pomorski promet i pretjerani izlov ribe koje na margine stavlja staništa morskih bića i raslinja.
Zaštićena morska područja u Hrvatskoj
Uz zaštitu vrsta, regulaciju ribarstva i promišljeno upravljanje obalnim područjem, zaštita morskog područja jedan je od četiri glavna načina na koje se može zaštititi more. U Hrvatskoj postoji 17 zaštićenih morskih područja različitih kategorija, a uključuju more i obalno područje. To su:
- Tri nacionalna parka: Brijuni, Kornati, Mljet
- Dva parka prirode: Telašćica i Lastovsko otočje
- Dva posebna rezervata u moru: Malostonski zaljev i Malo more (kod poluotoka Pelješca) i Limski zaljev
- Posebni rezervati: Otok Prvić s priobalnim vodama, Grgurov kanal (morski prolaz između otoka Grgura, Golog i Prvića), jugoistočni dio delte rijeke Neretve, Pantan kod Trogira te Datule i Barbariga (zapadna obala Istre)
- Tri značajna krajobraza: Kanal Luka (kod Šibenika), Sitskožutska otočna skupina, Zavratnica (uvala blizu naselja Jablanac)
- Dva geomorfološka spomenika prirode: Modra i Medvidina špilja na Biševu
Zaštićene životinje u Jadranskom moru
Mnoge zemlje imaju posebne zakone kojima se štite važne i ugrožene vrste, a među njima je i Hrvatska. Istražili smo koje su ugrožene i zakonom zaštićene životinje u Jadranskom moru.
Zaštićeni Sisavci u Jadranu
Svi morski sisavci koji stalno žive u Jadranu ili ga povremeno posjećuju, prema hrvatskim su i međunarodnim zakonima zaštićeni zaštićeni. Te vrste posebice su ugrožene zbog utjecaja čovjeka na njihova staništa, zagađenja i turizma. Svako namjerno uznemiravanje, hvatanje, držanje, ozljeđivanje ili ubijanje morskih sisavaca u Jadranu, kazneno je djelo.
Ovo je popis zaštićenih sisavaca u Jadranskom moru:
- Sredozemna medvjedica
Sredozemna medvjedica je jedna od najugroženijih vrsta sisavaca na svijetu, a prvi put je fotografski dokumentirana 12. lipnja 2005. godine u blizini otoka Silbe. Ove mirne i dobroćudne životinje stanovnici su Jadrana od davnina, a ljudi su ih zato prozvali “morskim čovikom” ili “morskim medvidom.” Prema kriteriju Međunarodne unije za očuvanje prirode (IUCN) i Crvene knjige sisavaca Hrvatske sredozemna medvjedica je trenutno navedena kao regionalno izumrla u Jadranskom moru. Prepotstavlja se da poneke jedinke znaju doći iz Jonskog i Egejskog mora u Jadransko more, ali se tamo zadržavaju samo neko vrijeme prije povratka u ostatak Sredozemlja.
- Obični dupin (mali dupin)
Obični ili mali dupin zaštićena je životinja u Jadranskom moru, a zabilježen je i u Crnom i Sredozemnom moru. Prehrana im se sastoji od manje ribe kao što su srdele, haringe i inćuni, a žive u skupinama koje čine 20 do 30 blisko povezanih životinja. Obični dupini su vrlo aktivni i prosječno žive oko 30 godina. Trenutno ima vrlo malo običnih dupina u Jadranskom moru, ali nisu u potpunosti nestali – zadnje opažanje dogodilo se 2016. godine, a u Kornatskom akvatoriju se od 2015. prati grupa od pedesetak dupina.
- Dobri dupin
Dobri dupini su najčešća vrsta dupina u Jadranskom moru. Imaju izduženo tijelo, a boja na leđima varira od tamno plave do smeđe sive. Hrane se uglavnom ribom koja je pri dnu i malim lignjama, stoga su često u konkurenciji s ribarima. Jedinke koje naseljavaju Jadransko more dosežu najviše 3 metra dužine, a najviše ih ugrožavaju mreže stajaćice u koje se zapletu i propeleri glisera koji stvaraju prodoran zvuk koji tjera dupine s tog područja. Pretpostavlja se da ih u Jadranu ima oko 10 tisuća.
U ovu kategoriju još spadaju i sve ostale vrste kitova koji se zateknu u Jadranskom moru.
Zaštićeni Gmazovi u Jadranskom Moru
Morske kornjače su drevni gmazovi koji nastanjuju mora i oceane. Tijekom posljednjih 150 milijuna godina gotovo se uopće nisu mijenjale. U svijetu postoji sedam vrsta morskih kornjača, a u Jadranu su prisutne gotovo tri vrste.
- Glavata želva
Glavata želva je morska kornjača koja ima veliku glavu, jaku čeljust i čvrst oklop koji prekriva gotovo cijelo tijelo. Ove kornjače su teške i mogu težiti do 115 kilograma, a ugrožene su zbog gubitka gnjezdišta, uzimanja jaja iz gnijezda, masovnog turizma, koćarenja te hvatanja za prehrambenu industriju. Glavate želve žive oko 60 godina, a najveći dio života provode u pelagičkom staništu. Na obalu izlaze ženke radi polaganja jaja, dok mužjaci ostaju u moru cijeli životni vijek.
Osim glavate želve, u zaštićene gmazove Jadrasnkog mora spadaju još i:
- Zelena želva
- Sedmopruga usminjača
Zaštićene Ribe u Jadranskom moru
U Jadranskom moru nalazi se mnoštvo vrsta riba koje je dozvoljeno jesti i loviti, ali postoje i neke vrste koje se ne smiju uznemiravati, loviti, ili ozljeđivati jer su zaštićene zakonom. Ovo je popis zaštićenih riba u Jadranskom moru:
- Pas modrulj
Pas modrulj naraste od 3 do 4 metra te ima snažne i velike prsne peraje i manju leđnu peraju. Jedan je od najbržih morskih pasa na svijetu te može dosegnuti brzinu od 90 kilometara na sat. Prosječna težina im je oko 50 kilograma, ali mogu narasti i do 200 kilograma. Modrulji najviše borave u otvorenom moru, ali ponekad prilaze i bliže obali. Zimi idu u veće dubine, dok ljeti provode više vremena na površini, kad su i najuočljiviji, a zna ih se zateći na pučini, u zaljevima, ali i u kanalima. U ribarskim mrežama stradaju mnogi primjerci ove vrste pa su tako odnedavno i zaštićeni zakonom.
- Golub uhan
Golub uhan je rijedak posjetitelj Jadranskog mora koji je u njemu prisutan u toplijem dijelu godine. Ova riba je iz reda pravih raža i može narasti do 520 centimetara duljine i 300 kilograma težine, stoga spada u najveće ribe Jadrana. Ime je dobio po nastavcima na glavi koji nalikuju na uši ili rogove. Uhani žive u dubokim pelagijskim vodama, gdje se hrani planktonom i manjim ribama koje se kreću u plovama. Stručnjaci procjenjuju da ljeti u Jadran uđe preko 3000 uhana iz Sredozemnog mora, a iako ne postoji točna procjena brojnosti, vjeruje se da je u cijelom području rasprostranjenosti golub uhan prisutan u jako malom broju te se smatra ugroženom vrstom.
- Jadranska jesetra
Jadranska jesetra se u moru nalazi u dijelovima ispred ušća velikih rijeka, i to obično na dubinama od 10 do 40 metara. Maksimalna zabilježena dužina iznosi 200 centimetara, a maksimalna težina 25 kilograma. Nekada je bila uobičajena vrsta Jadrana, a danas se sreće prilično rijetko te je moguće da je praktički nestala, iako se radi na pokušaju obnove populacije. Prvi put ju je opisao francuski zoolog Charles Lucien Bonaparte u 1836.
- Drozd
Drozd je vrsta ribe koja je najugroženija od svih usnača. Zbog nemara i prelova, drozd je doveden na rub opstojnosti te je zato trajno zaštićen. Zelene je boje s narančasto-smeđim pjegicama po bokovima pa ga je lako prepoznati, a usne su izražene i sadrže velik broj malih zuba. Drozdovi žive na kamenitom tlu ili u blizini dobrih skrovišta. Ako se slučajno ulove, drozdove je potrebno što prije neozlijeđene vratiti u Jadransko more.
- Konjić dugokljunić
Konjić dugokljunić je morski konjić koji naraste do 16 centimetara, a može biti crne, smeđe ili žute boje s bijelim točkicama po tijelu. Tijelo mu je nepravilnog oblika i nezgrapno, prekriveno kvrgavim i bodljikavim pločicama. Nalazi se u Jadranskom, Sredozemnom i Crnom moru, a na Jadranu je najčešći na sjevernom dijelu. Kreće se sporo, treperenjem peraja, pa mu je lako prići iako je zaštićen i ne smije ga se uznemiravati niti loviti.
Osim navedenih, ostale zaštićene ribe Jadranskog mora su:
- Morska paklara
- Pas tupan
- Jaram
- Mlat
- Butor
- Volonja
- Glavonja
- Pas lisica
- Psina golema
- Velika bijela psina
- Kučak
- Kučina
- Psina zmijozuba
- Trošiljka
- Petošiljka
- Žutuga
- Leptirica
- Pilan
- Volina
- Klinka
- Ražopas
- Prasac
- Sklat žutan
- Sklat sivac
- Jesetra
- Atlantska jesetra
- Moruna
- Jegulja
- Čepa
- Crnomorska haringa
- Obrvan
- Koljuška
- Konjić kratkokljunić
- Tortoneseov glavočić
Zaštićeni žarnjaci u Jadranskom Moru
Žarnjaci su mnogostanične životinje čije tijelo grade tkiva i imaju jednostavni mrežasti živčani sustav. Tijelo im se sastoji od dva ili tri sloja stanica, a vanjski sloj sadrži žarne stanice, po čemu je ova skupina i dobila ime. Ovo su zaštićeni žarnjaci Jadranskog mora:
- Žuta gerardia
Žuta gerardia je vrsta mekog koralja koja stvara prekrasne lepezaste kolonije zlatnožute boje i velikih dimenzija. Ovaj meki koralj ima čvrst i vrlo otporan rožnati skelet. Postoje i određena istraživanja koja ukazuju na veliku starost žute gerardia, što znači da su u njenom skeletu zabilježeno dugogodišnje promjene klime na Zemlji, stoga je žuta gerardia potencijalno vrlo dobar paleo-indikator.
Ostali zaštićeni žarnjaci Jadrana uključuju:
- Crni busenasti koralj
- Sredozemni crni koralj
- Crni koralj
- Zvjezdani koralj
Zaštićeni bodljikaši u Jadranskom Moru
Bodljikaši su zrakasto simetrične životinje koje se nastanjuju na morskom dnu. Dijele se na ježince, zvjezdače, zmijače, trpove i stapčare. Ovo su zaštićeni bodljikaši Jadrana:
- Igličasti ježinac
Igličasti ježinac je strogo zaštićena vrsta morskog ježa koja ima malu ljusku i jako duge bodlje koje mogu doseći 30 centimetara. Bodlje ježinca su otrovne i mogu izazvati bolne ubode, a inače su pokretne i služe za kretanje. Ježinci se hrane nekim vrstama crvenih algi, a kada su nedostupne, pretpostavlja se da se hrane malim beskralježnjacima. Ovi stanovnici Jadrana žive na dubinama od 40 do 210 metara, tako da je vjerojatnost susreta s ovom vrstom mala. Ipak, ukoliko se dođe u susret s igličastim ježincem, ne smije ga se dirati ni loviti.
Osim igličastog ježinca, ostali zaštićeni bodljikaši su:
- Panceriova zvjezdica
- Zmijolika zvijezda
Mekušci u Jadranskom Moru
Mekušci su velika skupina beskralježnjaka koja se najčešće dijeli na puževe, školjkaše i glavonošce. Ovo su zaštićeni mekušci Jadranskog mora:
- Prstac
Ovi školjkaši duguljastog oblika i glatkih ljuštura narastu i do 15 centimetara duljine, a žive u bušotinama u stijenama pri samoj površini. Zbog pretjeranog turizma i prelova radi gastronomije, mnogobrojna staništa prstaca su opustošena, a da se izvade prstaci potrebno je i razbijati stijene te uništavati kamenitu obalu. To rezultira razaranjem čitavih staništa autohtonih vrsta, stoga nije ni čudo da je izlov prstaca strogo zabranjen.
- Plemenita periska
Plemenita periska najveći je mediteranski školjkaš, a u Jadranskom moru se može naći na dubinama između 2 i 30 metara. Važna je za ekosustav jer filtrira more, a na njenim ljušturama znaju obitavati brojne vrste. Zabranjeno je hvatati, ubijati, uznemiravati ili oštećivati periske jer je budućnost i očuvanost periski u Jadranu i cijelom Mediteranu još uvijek nesigurna.
- Puž bačvaš
Puž bačvaš jedan je od najvećih Jadranskih puževa koji je zbog svoje vizualno atraktivne prirode morao biti stavljen na popis zaštićenih životinja Jadrana kako bi se smanjio njihov izlov i degradacija populacije. Ovi puževi rastu do 30 centimetara te žive sami ili u grupu na dubinama od 10 do 120 metara, i to na pjeskovitim i muljevitim morskim dnima. Puževi bačvaši svijetle zelenkastom bojom pri kretanju vodom raširenim stopalom, a još je i zanimljivo da su mesojedi.
- Tritonova truba
Tritonova truba je najveći Jadranski puž koji raste do 45 centimetara i ima masivnu kućicu vretenastog oblika s crveno-smeđim mrljama. Ovi puževi su jako rijetki, a najviše ih je zabilježeno na području južnog Jadrana i otoka poput Korčule, Hvara i Visa. Tritonova truba živi na kamenitim dnima ispod strmih stijena, a ugrožen je zbog sportskog ronjenja i mreža stajaćica.
Osim navedenih vrsta, ovo su ostali mekušci koji su zaštićeni zakonom:
- Kamotočac
- Periska
- Venerin puž
- Zupka
- Kvrgavi Tritonov rog
- Argusovo oko
- Prugasta mitra
Zaštićene vrste spužva u Jadranskom moru
Spužve su jednostavno građene životinje sačinjene od stanica koje međusobno ovise jedne o drugima. Nisu udružene u organe ili tkiva, već grade različite strukture kao nakupine samostalnih stanica. Razlikuju se kao bičaste, ameboidne i pokrovne stanice. Ovo su zaštićene spužve u Jadranskom moru:
- Velika kremenjača
- Morske naranče
- Mekana rogljača
- Zvjezdasta rogljača
- Dubokomorska mesojedna spužva
- Špiljska sumporača
- Petrobiona massiliana
- Dubokomorska spužva staklača