Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Zašto biste se danas u 18 sati trebali pridružiti globalnom prosvjedu za klimu

Izvukli smo šest točaka koje je teško ignorirati

ZADNJA IZMJENA: ruj 20, 2019
Foto: Borko Vukosav

Danas u 18 sati kreću prosvjedi za klimu u Zagrebu, Osijeku i Rijeci, dok su Splićani krenuli ranije, u 13 sati. Dio je to Globalnog prosvjeda za klimu, a u Hrvatskoj ga organizira inicijativa mladih Fridays For Future Croatia.

Prosvjed je dio globalnog štrajka, a njime ujedno počinje i tjedna akcija koja će trajati od 20. do 27. rujna. U više od stotinu zemalja diljem svijeta najavljeno je 3167 prosvjeda, a njihov cilj je podizanje svijesti ljudi o problemu globalne klimatske krize.

Zagrebački prosvjednici okupit će se na Europskom trgu odakle će krenuti do Markovog trga, prosvjed u Rijeci kreće na Jadranskom trgu, a u Osijeku kod Rondela velikana. Organizatori su pozvali udruge, sindikate i građane da im se pridruže, a mi smo popisali razloge zbog kojih biste se danas zaista trebali odazvati i izaći na prosvjed.

1. Do 2100. godine razina mora će se podići za još 65 cm

Temperatura na Zemlji ubrzano je počela rasti s početkom industrijske revolucije i prema NASA-inim podacima ona je od 1880. godine narasla za 0,8°C. S porastom temperatura rasle su i razine mora, a prema njihovom 25-godišnjem istraživanju, glavni uzrok je ubrzano topljenje leda na Grenlandu i Antarktici. Razina mora u prosjeku se digla za čak 7,6 centimetara od 1992. godine, dok je negdje ona veća i za 22,9 centimetara.

Iz NASA-e procjenjuju kako će se razina mora do 2100. godine podići za još 65 centimetara, a da će se Zemlja zagrijati za još tri stupnja ako nastavimo ovako, ne poduzimajući ništa. U posljednjih 27 godina razina mora narasla je za 8 centimetra, devedesetih ona je rasla po 2,5 milimetra na godinu, a u ovom desetljeću raste za 3,2 milimetra što je golema razlika. Ako još uvijek mislite da se nas to ne tiče ili da povećana razina mora neće previše utjecati na nas, varate se.

Hrvatska ima 6000 kilometara obale te 1264 otoka, a ako dopustimo da razina mora naraste za jedan metar, koliko se procjenjuje da hoće na našem području 2100. godine, dio otoka će biti potopljen, baš kao i Metković i dolina Neretve, sjeverna obala Splita i obala Trogira. To možete vidjeti i na Google Flood kartama.

Metković, Opuzen i kompletna dolina Neretve bit će potopljeni ako dopustimo da se more digne za jedan metar. screenshot
Sjeverna obala Splita također će biti pod vodom. screenshot
Otok Prvić više neće postojati. screenshot

2. Rapidno otapanje ledenjaka

Vrlo usko vezano uz prvu točku, odnosno porast razine mora je i topljenje ledenjaka. Logično, što se više leda otopi, to će razina mora biti viša, a mi smo baš žestoko krenuli s otapanjem vječnog snijega i leda. Tako se Island ovog ljeta oprostio od glečera Okjökull, jednog od simbola te države i prvog islandskog ledenjaka koji je nestao zbog utjecaja klimatskih promjena. Trebale su nam samo 33 godine da svojim djelovanjem otopimo spomenuti ledenjak.

Islandski ledenjak nije jedini koji je nastradao. Polako, ali sigurno, otapaju se i glečeri na Aljasci, u Švicarskoj i u Peruu o čemu smo napravili posebno tužnu galeriju, u kojoj možete vidjeti kako su izgledali nekada i kako izgledaju danas.

3. Isušivanje jezera

Suprotno moru koje je sve više, jezera nestaju. Jedna od najvećih ekoloških katastrofa modernog doba svakako je nestajanje Aralskog jezera, nekad četvrtog najvećeg unutarnjeg kontinentalnog mora. Umjesto vode na mjestu nekadašnjeg jezera sada je pustoš, prazni slani bazen na kojem su ostali samo drveni ostaci brodova.

Aralsko jezero do prije pola stoljeća prekrivalo je 68.000 četvornih kilometara srednjoazijskih stepa. Razina jezera, između 1960. i 1970. godine, opadala je brzinom od 20 centimetara godišnje, a do 1998. godine površina jezera suzila se za 60 posto, ali je u njemu ostalo tek 20 posto vode od one količine koja je postojala šezdesetih. Slanost vode, pak, povećala se da četiri do pet puta zbog čega je izumro sav život u Aralu, oko kojeg je oko 40 tisuća ljudi živjelo samo od ribolova.

4. Katastrofalno izumiranje vrsti

U svibnju ove godine UN je objavio izvješće u kojem stoji kako bi milijun životinjskih i biljnih vrsti moglo izumrijeti u sljedećih deset godina zbog djelovanja čovjeka. Kako stoji u izvješću, priroda u svim dijelovima svijeta trenutno propada neviđenom brzinom, a glavni krivac je naša sve veća potreba za hranom i energijom. Prema scenarijima koje su objavili, svi osim jednog, koji uključuje potpunu promjenu svijesti ljudi, rezultiraju ekološkom propasti do 2050. godine.

“Dokumentirali smo dosad neviđeno smanjenje bioraznolikosti u prirodi i potpuno je drugačije od svega što samo dosad vidjeli u ljudskoj povijesti. Šokiralo me koliko je ekstremno propadanje vrsta”, rekla je Dr. Kate Brauman jedna od autorica izvješća. Procjenjuje se da je sada u opasnosti od izumiranja oko 25 posto vrsti, prirodnih ekosustava manje je za 47 posto, a divljih sisavaca manje je za čak 82 posto.

5. Uništavanje prašuma i močvara

Zbog hrane, odjeće i energije šume su, posebno u tropskim predjelima, rapidno opustošene. Između 1980. i 2000. godine 100 milijuna hektara prašuma je uništeno, većinom zbog izgradnje rančeva za uzgoj stoke u Južnoj Americi i plantaža za palmino ulje u jugoistočnoj Aziji. Još gora je situacija s močvarama, kojih je 2000. ostalo samo 13 posto od svih koje su postojale 1700. godine.

Podsjećamo, Amazona i dalje gori, javlja ABC uz satelitske fotografije na kojima se vidi dim. Iako se svijet digao na noge, početkom rujna planulo je 2000 novih požara i još uvijek nisu ugašeni. Nacionalni institut za svemirska istraživanja izvijestio da je od 88.816 zabilježenih požara do kolovoza ove godine njih 51,9% izbilo u prašumi. Mnoge požare zapalili su farmeri, namjerno, kako bi raskrčili područje za svoje farme. Ista stvar je i s Madagaskarom na kojem je u posljednjih 30 godina uništeno 80 posto šume.

6. Katastrofalna kvaliteta zraka

Fotografije Tokija i Hong Konga prekrivenih smogom obišle su svijet, ali zagađenje zraka problem je u cijelom svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 2018. godine objavila je popis 10 najzagađenijih gradova Europe i njih pet nalazi se na Balkanu. Radi se o Tuzli u Bosni i Hercegovini, Pljevlju u Crnoj Gori te Skoplju, Tetovu i Bitolju u Makedoniji.

WHO je tada upozorio kako je 2010. zagađenje zraka bilo uzrok smrti više od 37.000 ljudi na zapadnom Balkanu koji broji 23 milijuna stanovnika. Početkom 2019. godine u Makedoniji je bilo toliko loše da su uvedene izvanredne mjere zaštite, početak drugog polugodišta školske godine odgođen je za 23. siječnja, ljudi su hodali s maskama na licu, a trudnicama, starijima i kroničnim bolesnicima preporučalo se da ne idu na posao. Zagađenje zraka tada je bilo opasno visoko, 10 puta više od dopuštenog po smjernicama Europske unije, pisala je Aljazeera.

Za kvalitetniji zrak već se godinama bore i stanovnici Slavonskog Broda koji se guše zbog visokih razina onečišćujućih tvari u zraku. Radi se o dušikovom dioksidu, sumporovom dioksidu, ozonu, ugljikovom monoksidu, sumporovodiku, benzenu te lebdećim česticama PM 2.5 i PM 10 koje dolaze iz tvornice u Bosanskom Brodu. Nije rijetkost da i oni hodaju sa zaštitnim maskama.

Željka Orešković
Telegram autor
387 članaka Više o autoru
Više s weba