Nekad je nužno odabrati stranu

Zašto je cijepljenje važno i za ljude koji su preboljeli koronu

Imunolozi smatraju da je cjepivo predvidljivije u generiranju djelotvornog imunološkog odgovora nego prirodna infekcija

A registered nurse (L) administers the first dose of the Pfizer-BioNTech Covid-19 vaccine to a front-line health care worker under an emergency use authorization at a drive up vaccination site from Renown Health in Reno, Nevada on December 17, 2020. (Photo by Patrick T. Fallon / AFP)
FOTO: AFP

Tijekom sljedećih mjeseci, većina nas trebala bi se cijepiti, pa tako i ljudi koji su preboljeli COVID-19. Stručnjaci savjetuju da cjepivo treba i onima koji su preboljeli bolest. Imunolozi smatraju da je cjepivo vjerojatno predvidljivije u generiranju djelotvornog imunološkog odgovora nego prirodna infekcija.

Popular Science objašnjava zašto. “Često je osoba nakon što se oporavila od COVID-19, donekle zaštićena od ponovne zaraze”, kaže Ellen Foxman, imunologinja sa sveučilišta Yale. “Međutim, cjepivo je posebno dizajnirano za blokiranje infekcije, a kada imate prirodni imunološki odgovor, ponekad to rezultira stvarno dobrom zaštitom od ponovne infekcije ali ponekad te zaštite nema”.

Cjepivo će bolje ojačati imunitet

To znači da će vam, čak i ako ste imali COVID-19, cjepivo bolje ojačati imunitet i smanjiti šanse da se u budućnosti ponovno zarazite ili razbolite. “Ljudi koji imaju prirodnu infekciju, možda su podložniji reinfekciji nego oni koji se cijepe”, kaže Cynthia Leifer sa sveučilišta Cornell.

Za neke druge bolesti poznato je da cjepiva potiču zaštitniji imunološki odgovor od infekcije prirodnim putem, kao na primjer HPV i tetanus. Znanstvenici još uvijek rade na tome da shvate kako imunološki sustav reagira na novi koronavirus.

Ne zna se koliko traje zaštita nakon bolesti

U krvi onih koji su preboljeli bolest, otkrivena su antitijela i nekoliko vrsta imunoloških stanica, najmanje osam mjeseci nakon što su ljudi prvi puta razvili simptome bolesti. Nađene su stanice koje proizvode antitijela i bijele krvne stanice, tzv. T-stanice koje traže i uništavaju stanice koje je virus zarazio.

Ipak, još se sa sigurnošću ne zna koja razina protutijela ili T-stanica je potrebna da bi osoba bila zaštićena od SARS-CoV-2 ili kada će imunitet početi padati do točke da se gubi zaštita od ponovne infekcije. Virus je s nama tek godinu dana i još je puno stvari nepoznato jer nije bilo vremena promatrati pa tako ne znamo ni koliko dugo zaštita traje.

Malo je slučajeva ponovne zaraze

Slučajevi ponovne zaraze koronavirusom dokumentirani su ali ih je malo, što ohrabruje. Ali u tim rijetkim slučajevima, ljudi mogu nositi velike količine virusa u nosu i grlu, što sugerira da bolest mogu prenijeti drugima, izvijestili su nedavno znanstvenici. Čini se da tek mali dio ljudi ne generira robustan imunološki odgovor nakon što se razbole.

Postoji nekoliko razloga. “Neki ljudi sa blagim infekcijama ne trebaju snažan odgovor da bi se obranili od infekcije”, kaže Foxman.

“Drugo moguće objašnjenje je da osoba možda neće uspjeti stvoriti dovoljno neutralizirajućih tijela, onih koja se vežu na virus i uspješno spriječavaju da virus zarazi stanice domaćina. Iako većina ljudi stvara antitijela na spike protein, nismo 100 posto sigurni da se to događa u svakome slučaju, niti znamo koliko dugo traje”, objašnjava Foxman.

Cjepiva stvaraju višu razinu antitijela

Cjepiva koja su stvorili Pfizer/BioNTech i Moderna uzrokuju da ljudi stvaraju višu razinu neutralizirajućih antitijela nego što je to slučaj kod ljudi koji se oporavljaju od bolesti. Cjepivo je dizajnirano protiv dijela virusa koji je za obranu najvažniji. Za razliku od stvarne infekcije, kod cijepljenja smo izloženi cijelome virusu.

Patogeni često potkopavaju i izbjegavaju imunološki odgovor. Postoje neki dokazi da mogu ometati imunološke procese u limfnim čvorovima i slezeni na način da spriječavaju imunološki sustav da se sjeti virusa ako ga opet vidi. Kad ste cijepljeni, ništa od toga se ne dešava, tijelo nije zbunjeno.

Zašto je cijepljenje važno?

“Trenutno se virus tako brzo širi da ako i samo mali postotak zaraženih ne uspije razviti imunitet, mnogi ljudi će se opet susresti sa virusom, a neki će se opet zaraziti. Cjepivo to može spriječiti i to je prilika za generiranje više memorije i snažnije reakcije protutijela koja se možda ne bi savršeno razvila da imate prirodnu infekciju”, objašnjava Leifer.

Znanstvenici još nisu sigurni mogu li cijepljene osobe izbjeći da se razbole i budu zarazne ako su izložene virusu. Osoba koja je razvila snažan imunološki odgovor, vjerojatno će vrlo brzo svladati infekciju i tako širiti puno manje virusa nekome tko nije cijepljen ili tko nije uspio postići dobar imunološki odgovor tijekom prve infekcije.

Cijepljenje smanjuje šanse za prijenos virusa

Znači, ako ste i preboljeli virus, cijepljenje će smanjiti šanse za prijenos virusa, ako ste opet došli s njime u kontakt, na nekoga drugoga. Ako trenutno imate COVID-19, pričekajte dok se ne oporavite i više se ne morate izolirati prije cijepljenja jer većina koji su preboljeli ima imunitet nekoliko mjeseci.

Za one koji simptome COVID-19 imaju tjednima i mjesecima, odgovor da li se trebaju cijepiti, nije jednoznačan. Znanstvenici još nisu sigurni kako će reagirati na cjepivo. Na jednoj strani brinu da bi cjepivo moglo pogoršati trajni imunološki odgovor. Ali još nema dovoljno podataka hoće li se taj scenarij dogoditi.

Treba nam visoka razina imuniteta u populaciji

Ne zna se ni koliko su cjepiva učinkovita kod ljudi koji su kao tretman liječenja primili monoklonska antitijela ili plazmu oporavljenih pacijenata. Preporučuje se čekanje najmanje 90 dana kako bi se tijelo očistilo i kako ne bi ometalo imunološku reakciju koju će pokrenuti cjepivo.

“Potrebne su nam zaista visoke razine imuniteta u populaciji kako bi spriječili dodatne infekcije”, kaže Leifer. Čak i nakon cijepljenja, trebali bismo i dalje nositi maske i distancirati se dok u populaciji nemamo dovoljno ljudi koji su imuni ili imunizirani, a svijet se nada da će to biti ubrzo.