Zašto je tako teško stvoriti lijek koji djeluje protiv više vrsta virusa

U zlatno doba istraživanja antibiotika koje je dalo mnoge lijekove, 1947. godine znanstvenici su otkrili kloramfenikol, molekulu koja se može boriti protiv širokog spektra bakterija iz različitih obitelji. Danas, nuspojave čine kloramfenikol lijekom posljednjeg izbora ali njegov široki spektar ostaje neprocjenjivo oružje protiv mnoštva bakterijskih infekcija.

Ubrzo nakon tog otkrića znanstvenici su počeli pronalaziti načine ciljanja druge vrste patogena, virusa. Prvi virusni lijek protiv herpesa pojavio se šezdesetih godina, a danas imamo lijekove koji su hiper fokusirani na određeni virus, neke lijekove koji djeluju na više virusa unutar iste obitelji ali i nekoliko dragocjenih lijekova koji djeluju na obitelji virusa. Ipak, obećanje antivirusnih lijekova s doista ekspanzivnim rasponom, ostalo je nedostižno.

Potraga za lijekom protiv COVID-19 je izazovna

Ne postoji zajednički mehanizam za sve viruse. Umjesto toga, znanstvenici se nadaju da će proširiti popis antivirusnih lijekova širokoga spektra i pronaći više lijekova koji djeluju na sve viruse određene obitelji, u idealnom slučaju, na više obitelji. Takva stvarnost čini potragu za liječenjem SARS-CoV-2, virusa koji uzrokuje COVID-19 još izazovnijom, piše Smithsonian. Trenutno nije odobren antivirusni lijek širokog spektra za liječenje svih koronavirusa od kojih je novi soj pokrenuo pandemiju. Znanstvenici iznimno žure da pronađu rješenje.

Virusi su puno klizavija meta od bakterija. Često su stotinu puta manji i nemaju stanične dijelove nego se oslanjaju na domaćina. Njihov maleni otisak je zagonetka za znanstvenike. Jednostavno ima manje ciljeva koje mogu ciljati antivirusni lijekovi, posebno lijekovi koji bi gađali rijetke virusne komponente koje su uobičajene različitim vrstama virusa.

Primjerice, hepatitis C uzrokuje HCV virus iz obitelji koja uključuje i žutu groznicu. Neki tretmani za HCV su toliko ciljani da se bore samo s nekim od 6 glavnih vrsta HCV, ali svakako ne sa žutom groznicom. Znanstvenici ovaj pristup nazivaju “one drug, one bug.”

Odgovor na virusne epidemije je reaktivan, a ne proaktivan

Ni antivirusni mehanizam ne može biti previše općenit. Na primjer, antivirus širokog spektra za hepatitis C može uzrokovati oštećenje ploda i uništiti krvne stanice. Lijek se mora vrlo precizno usmjeriti na bolest i ne utjecati na domaćina, objašnjavaju znanstvenici. Iznimka su antivirusi širokog spektra koji djeluju na domaćina i protiv domaćina i iznimka su od pravila ali može doći do ozbiljnih nuspojava.

Osim toga, farmaceutske tvrtke imaju malo interesa za poticaj razvoja lijekova širokog spektra protiv bolesti jer nemaju jamstvo da će im nadoknaditi troškove istraživanja. “Velike kompanije rijetko su zainteresirane za razvoj lijeka protiv nečeg nepoznatog što bi se moglo pojaviti u budućnosti pa je odgovor na virusne epidemije reaktivan, a ne proaktivan”, tumači Ralph Baric koji desetljećima istražuje viruse.

Identificirano je 20 obećavajućih lijekova

“Nemamo lijek za sve viruse slične SARS-u, eboli ili slično. Kad koronavirus skoči na ljude, kliničari imaju vrlo malo tretmana na raspolaganju, a znanstvenici moraju započeti dugotrajnim procesom testiranja i razvoja lijekova iz početka”, kaže Baric. Antivirusni lijekovi širokoga spektra nisu čudesni, ali su korisni dodatak jer drugog, trenutno, nema. Oskudica antivirusnih lijekova širokoga spektra je glavni nedostatak pripravnosti za hitne slučajeve zaraznih bolesti.

Baricev laboratorij udružio se posljednjih sedam godina s čuvenim Vanderbilt laboratorijem i zajedno su testirali oko 200 tisuća lijekova na koronavirusima šišmiša i identificirali barem 20 koji obećavaju. Tu spada i remdesivir koji je do sada jedini antivirus koji je u kliničkom ispitivanju znatno smanjio vrijeme oporavka, iako ne i smrtnost, za pacijente s COVID-19.

Remdesivir je prvi puta privukao pozornost 2015. godine kad je korišten za liječenje ebole. Nastao u partnerstvu s biofarmaceutskom tvrtkom Gilead Sciences. Remdesivir potiskuje virus ometajući repliciranje što je uobičajen strategija među antivirusima širokog spektra.

Fauci je optimističan oko remdesivira

Dok se COVID-19 širi svijetom, znanstvenici su proveli međunarodno ispitivanje remdesivira. Lijek je skratio vrijeme oporavka za 31 posto, s 15 na 11 dana, za teško oboljele, iako nije značajno utjecao na stopu smrtnosti. Dr. Anthony Fauci rane rezultate smatra optimističnima i dobrim polazištem za pronalazak boljeg načina liječenja. Stručnjaci očekuju da će lijek imati bolji učinak ako se daje u ranoj fazi bolesti ili pacijent ima umjereniji tijek bolesti.

Druga mogućnost tretmana je EIDD-2801 koji je također pokazao antivirusni potencijal širokog spektra kao i sposobnost obrane stanica od koronavirusa. Može se davati u tabletama, ali klinička ispitivanja nisu još daleko došla kao kod remdesivira. Znanstvenici kažu da su oba tretmana barem deset puta snažnija od ostalih lijekova. Baric kaže da to nisu jedini lijekovi koje ispituju, ali nije iznosio detalje.

Ne možemo očekivati jedan svestrani lijek

Najbolji tretman za COVID-19 možda neće biti remdesivir, EIDD-2801 ili bilo koji pojedinačni antivirus. Zaustavljanje virusa je tek dio jednadžbe. Kliničari moraju raditi na brojnim zbunjujućim simptomima bolesti i presnažnim imunološkim odgovorima na virus. Antivirusni lijekovi širokog spektra mogli bi u kratkome roku biti od neprocjenjive vrijednosti, u kombinaciji s drugim tretmanima, pogotovo remdesivirom jer se pokazao sigurnim za ljude.

U ovom trenutku ne možemo očekivati jedan svestrani čudesni lijek. Najvjerojatniji je scenarij da ćemo imati paket lijekova. Rani uspjeh remdesivira sugerira da će antivirusni lijekovi dobiti svoj trenutak. Nakon prolaska pandemije, past će interes za pronalazak lijekova koji bi nas čuvali od mogućih pandemija u budućnosti. Ili ćemo iz ove pandemije nešto drugo naučiti?