Kako su komarci tako vješti da nas uvijek pronađu? Čim izađemo van, čini nam se da dolaze u masama, spremni sisati našu krv bogatu hranjivim tvarima. Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Cell, pruža novo moguće objašnjenje. Komarci imaju vrlo sofisticiran olfaktorni sustav koji im daje izvanredan osjet mirisa, piše New Scientist.
Desetljećima su znanstvenici vjerovali da osjetilo mirisa kod životinja funkcionira na jednostavan način, osjetilni neuroni koji prenose informacije hvataju jedan specifičan miris i podatke šalju u mozak. Različite vrste neurona mogu se kombinirati kako bi prepoznale složenije mirise ali svaki neuron ima samo jedan receptor koji odgovara određenom mirisu.
Jedan neuron može imati više receptora
Imajući to na umu, znanstvenici su počeli koristiti tehnologiju za uređivanje gena kako bi spriječili komarce da nanjuše ljude. Onesposobili su određene receptore ljudskog mirisa na osjetilnim neuronima ženki komarca, vrste a.aegypti. Očekivali su da će ova podešavanja spriječiti kukce da otkriju miris ljudskog tijela. Ali kada su ih izložili ljudskim mirisima i analizirali njihovu neuronsku aktivnost, shvatili su da komarci još uvijek hvataju miris.
Daljnjim proučavanjem su ustanovili da jedan neuron može imati više receptora, a ne samo jedan kako se prije pretpostavljalo. To znači ako jedan receptor za hvatanje ljudskog mirisa ne radi, komarci imaju rezervu. Jedan od mogućih razloga zašto je tako je velika raznolikost mirisa s kojom se komarci susreću u potrazi za krvlju jer ljudi različito mirišu.
Najsmrtonosnije žitovijnje na planeti
Kako su komarci odgovorni za prijenos niza zaraznih bolesti, znanstvenici nastoje razumjeti kako pronalaze svoj plijen. Komarci su najsmrtonosnije životinje na planeti, odgovorni svake godine za više od 700.000 smrti i uzrok su milijuna bolesti koje bi se mogle spriječiti, piše Smithsonian.
Ovo novo istraživanje pokazalo je da uređivanje gena neće biti učinkovit način da se komarce zaustavi. Umjesto toga, sugerira da bi stručnjaci trebali biti usmjereni na pronalaženje boljih repelenata i drugačijih zamki. Još se ne zna učinkovitost genetskih modifikacija na komarcima odnosno stvaranje mužjaka koji ne grizu ljude.