Zašto su krvi ugrušci toliki problem kod Covida 19? Znanstvenici pokušavaju odgovoriti

Jesu li krvni ugrušci krivi za smrt od koronavirusa

A healthcare worker attends to a coronavirus patient at the Intensive Care Unit of the Principe de Asturias hospital in Alcala de Henares near Madrid on April 22, 2020. - Spain said another 435 people died in the past 24 hours, a slight increase in the figures for a second day running and bringing the overall death toll to 21,717. (Photo by PIERRE-PHILIPPE MARCOU / AFP)
FOTO: AFP

Nekoliko znanstvenih istraživačkih timova koji pišu u časopisu Radiology sugeriraju da krvni ugrušci imaju značajnu ulogu u tome da neki ljudi postanu ozbiljno bolesni od COVID-19, piše MNT.

Broj osoba umrlih od COVID-19 još uvijek raste, a na koji način virus uzrokuje smrt, još je nejasno. Klinička izvješća pokazuju da ljudi s teškim simptomima COVID-19 razvijaju upalu pluća, sindrom akutnog respiratornog distresa i zatajenje više organa. U osnovi, dob i medicinska stanja su čimbenici koji povećavaju rizik teže bolesti.

Zašto su ugrušci problem kod COVID-19?

U nizu članaka stručnjaci ističu da značajan udio osoba s teškom bolesti ima krvne ugruške koji mogu dovesti do teških komplikacija. Zgrušavanje krvi prirodni je mehanizam odgovora na ozljedu. Ali kada se ugrušak formira u krvnoj žili, to može ograničiti protok krvi. Ako se ugrušak oslobodi i putuje u drugi dio tijela, dosegne pluća, mozak ili srce, embolija koja slijedi može biti opasna po život.

Ali zašto su ugrušci problem kod COVID-19? Virus SARS-CoV-2 može zaraziti stanice u plućima što može dovesti do kratkoće daha i upale pluća. Ipak, kako to dovodi do smrti, stručnjaci još ne mogu objasniti. “Širom svijeta COVID-19 se liječi kao primarna plućna bolest”, objašnjava profesor Edwin van Beek sa sveučilišta u Edinburghu. ”Analizom svih dostupnih trenutnih medicinskih, laboratorijskih i slikovnih podataka o COVID-19 postalo je jasno da se simptomi i dijagnostički testovi ne mogu objasniti samo oštećenom ventilacijom pluća.”

Što znači visoka razina D-dimera?

Virusne infekcije mogu aktivirati put zgrušavanja krvi. Stručnjaci vjeruju da se ovaj proces razvio kao mehanizam za ograničavanje širenja virusne infekcije. Da bi procijenili zgrušavanje krvi mjeri se količina proteinskog kompleksa zvanog D-dimer. D-dimer ostaje u krvi nakon što enzim plazmin razgrađuje krvni ugrušak. Visoka razina D-dimera znak je tromboze i embolije.

Profesor Van Beek i njegove kolege pišu da postoji snažna povezanost između razine D-dimera, progresije bolesti i CT-a grudnog koša što sugerira vensku trombozu.

Časopis Radiology piše o francuskom istraživanju na 100 pacijenata od kojih je 23 umrlo od plućne embolije. Drugo francusko istraživanje iznosi da je 30 posto od 106 pacijenata s teškim COVID-19 imalo krvne ugruške u plućima. U skladu s ovim izvješćima, stopa plućne embolije veća je nego što je to uobičajeno kod kritično bolesnih koji nemaju COVID-19.

Preporučuju se male doze heparina

Profesor Van Beek objašnjava da već postoje dokazi o povezanosti visoke razine D-dimera i loših ishoda za pacijente s COVID-19. Zato preporučuje mjerenje D-dimera, praćenje znakova embolije i rano započinjanje antikoagulacijskih terapija kako bi se ugrušci izbjegli.

“COVID-19 je više od infekcije pluća. Utječe na vaskulaturu pluća i drugih organa. Ima visok rizik tromboze s akutnim zbivanjima opasnima po život koji zahtijevaju adekvatan tretman antikoagulansima na temelju laboratorijskog praćenja.”

Jedna od preporuka tima je davanje male doze heparina koji sprječava stvaranje ugrušaka, svim pacijentima koji s COVID-19 stižu u bolnicu. Druga grupa znanstvenika predložila je korištenje aktivatora plazminogena tkiva koji pomaže otapanju ugrušaka, za liječenje teških simptoma ove bolesti.