Zbog brzog razvoja cjepiva rizik od nuspojava je veći. Farmaceutske tvrtke traže da ih EU zaštiti od tužbi

Lobistička skupina koja predstavlja europske proizvođače lijekova zatražila je u utorak pismenim putem od Europske unije da donese zakon kojim bi se farmaceutske kompanije zaštitile od eventualnih tužbi zbog negativnih nuspojava cjepiva protiv virusa COVID 19. Postojanje takvog memoranduma potvrdili su novinarima The Financial Timesa visoki dužnosnici u Bruxellesu.

Europska federacija farmaceutske industrije, koja predstavlja gigantske kompanije, kao što su AstraZeneca, GlaxoSmithKline, Janssen (Johnson & Johnson jedinica), Merck, Novavax, Pfizer, Sanofi, Takeda, Abbott i CureVac, obavijestila je svoje članice kako “brzina i razmjeri razvoja cjepiva znače da je nemoguće doći do osnovnih dokaza o cjepivu koji bi inače bili dostupni kroz opsežna klinička ispitivanja“.

Zemlje EU plaćat će odštete za nuspojave?

Uobičajena je procedura da istraživanja cjepiva i njihova ispitivanja obično traju godinama. Međutim u grozničavoj potrazi za cjepivom protiv koronavirusa, neka istraživanja su nakon samo nekoliko mjeseci ušla u treću, završnu fazu ispitivanja. To “stvara neizbježne” rizike, stoji u dokumentu koji je predan EU.

Sada se farmaceutske kompanije žele zaštiti od mogućih tužbi i financijskih odšteta, ako dođe do negativnih nusposljedica. Europska komisija, tvrdi se u Bruxellesu, sklona je donijeti odredbu da se države članice obvežu da će one nadoknaditi eventualne zahtjeve za odštetama te da će tako “kompenzirati visoke rizike koje su preuzeli proizvođači”.

U tom slučaju, tvrdi se, pacijentima s negativnim posljedicama bi se isplatila pravedna odšteta. Pitanje je naravno koliko će biti štetne posljedice i koliko će ih ljudi zatražiti. Po nekim procjenama moglo bi se raditi o milijardama eura.

Najveće posljedice snosit će građani

Protiv takve odredbe odmah se pobunio Yannis Natsis, predstavnik pacijenata u Odboru Europske agencije za lijekove, tvrdeći da bi stvorilo “opasan presedan”. Budući da nije malo onih koji su krajnje sumnjičavi prema bilo kakvom cijepljenju, najnoviji zahtjev europske farmaceutske industrije izazvat će dodatno nepovjerenje u učinkovitost cjepiva.

Već sada tek nešto više od 40 posto Amerikanaca kaže da bi uzeli cjepivo, dok 30 posto tvrdi da se nikada neće podvrgnuti imunizaciji. Oko 30 posto još ne zna hoće li koristiti cjepivo ili ne. S druge strane kako je gotovo neizdrživi pritisak političara na proizvođače lijekova da što prije pronađu cjepivo, nije nelogično da se farmaceutske kompanije žele zaštiti.

Međutim to nikako ne bi smjelo značiti da će farmaceutske kompanije, ako im cjepivo uspije, sav profit staviti na svoje račune, dok će eventualni rizik i sve gubitke pokrivati članice EU. A najveće posljedice snosit će građani o kojima se očito ne vodi previše računa. Briga za njih nikome nije u prvom planu, ni političarima ni farmaceutskim kompanijama. Njih ponajprije zanima samo politička korist te zarada i profit.

Trump ne želi zaostati za Putinom

Nakon ruskog predsjednika Vladimira Putina koji se pohvalio da je Rusija prva zemlja koja će proizvoditi cjepivo protiv koronavirusa, američki predsjednik Donald Trump ni pod koju cijenu ne želi zaostati za Rusima. Stoga je još više pojačao pritisak na američku farmaceutsku industriji da što prije, svakako prije predsjedničkih izbora u SAD 3. studenoga, puste u široku uporabu cjepivo protiv COVID 19.

Američka Uprava za hranu i lijekove, FDA, već je odobrila upotrebu rekonvalescentne plazme, liječenja koje uključuje ubrizgavanje krvi u kojoj su antitijela pacijentima koji su oboljeli od COVID 19. Premda se ta metoda pokazala kao uspješna u borbi protiv drugih bolesti, što se tiče koronavirusa, ona nije ispitana u skladu s uobičajenim pravilima.

Istodobno farmaceutske kompanije, poput Moderne i Pfizer-a, očekuju da će vrlo brzo od FDA dobiti “odobrenje za hitnu uporabu” njihovih cjepiva. Kompanije AstraZeneca i Sveučilište Oxford, objavile su pak kako će zatražiti odobrenje za proizvodnju cjepiva nakon što ga testiraju na 10.000 volontera, što je daleko manje od potrebnih 30.000.

Ubrzavanje procedure nosi rizike

Nema sumnje da će preskakanje standardne procedure povećati rizike, a dovoljno je prisjetiti se koliko je cjepiva protiv bolesti kao što su polio i svinjska gripa, moralo biti povučeno iz prodaje zbog štetnih nuspojava. A da se o lijeku Talidomid protiv jutarnjih mučnina kod trudnica uopće i ne govori.

Zbog toga što nije prošao standardnu proceduru ispitivanja oko 10.000 djece iz 46 zemalja rođeno s različitim teškim deformacijama.

Posebno ugroženi su pretili ljudi

Rizik pretjerano debelih pacijenata da završe u bolnici s Covid-19 povećava se za 113 posto, a da završe na intenzivnoj njezi veći je za 74 posto. Studija o tomu napravljena je pod vodstvom profesora Barryja Popkina, s odjela za prehranu na UNC Gillings Global School of Public Health, koji je listu Guardian priznao kako je šokiran nalazima.

“Rizik od umiranja od Covid-19 za osobe s pretilošću bio je značajno veći nego što je itko ikada pomislio”. Osobe s pretilošću često imaju zdravstvena stanja zbog kojih je veći rizik od koronavirusa, poput srčanih bolesti i dijabetesa tipa 2. Pretilost može uzrokovati metaboličke promjene, poput inzulinske rezistencije i upale, što otežava tijelu borbu protiv infekcija.