Znanstvenici analizirali Beethovenovu kosu kako bi bolje shvatili njegove bolesti

Prije nego je umro 1827. godine, skladatelj Ludwig van Beethoven želio je da se njegove bolesti proučavaju i dijele kako bi se “svijet pomirio sa mnom nakon moje smrti koliko god je to moguće”, piše The Wall Street Journal. Sada znanstvenici nastoje udovoljiti skladateljevom zahtjevu i analiziraju skladateljev DNK iz sačuvanih pramenova njegove kose, sekvencioniranjem njegova genoma po prvi puta, izvještava CNN. Studija o detaljnoj analizi objavljena je u časopisu Current Biology.

“Primarni cilj bio je razjasniti Beethovenove zdravstvene probleme, na prvome mjestu njegov progresivni gubitak sluha koji se odvijao tako da je 1818. godine posve oglušio”, kazao je koautor studije Johannes Krause, profesor evolucijske biologije na Institutu Max Planck u Leipzigu. Pet uzoraka kose pomoglo je znanstvenicima da otkriju obiteljsku povijest, kronične zdravstvene probleme i što je moglo doprinijeti njegovoj smrti u dobi od 56 godina.

Skladetelj je pazio od gastrointestinalnih tegoba i teške bolesti jetre

Osim gubitka sluha, Beethoven je patio od gastrointestinalnih tegoba i teške bolesti jetre. Svojoj braći pisao je 1802. godine tražeći da njegov liječnik Johann Adam Schmidt utvrdi i podijeli prirodu njegove bolesti nakon njegove smrti. Ali Beethoven je nadživio svog liječnika za 18 godina. U pismu je opisao beznađe zbog gubitka sluha, ali piše i da ga je samo njegov rad spriječio da se ne ubije. Kazao je da ne želi otići prije nego li napiše sva djela za koja je osjetio potrebu da ih sklada.

Posljednjih godina života skladatelj je prebolio dvije žutice koje se povezuju s bolesnom jetrom, što je dovelo do zaključka da je umro od ciroze. Prije osam godina, znanstvenici koji stoje iza nove studije, krenuli su u genetsku analizu Beethovenove kose koja je odrezana sedam godina prije njegove smrti.

Nisu pronašli izvor gluhoće

Započeli su s analizom kose iz javnih i privatnih kolekcija iz Velike Britanije, Europe i SAD-a. Dva primjerka uopće nisu bila Beethovenova kosa, a jedan je bio previše oštećen za analizu. Pet uzoraka potječe od istog europskog muškarca i podudaraju se s njegovim njemačkim porijeklom, kaže studija.

“Nismo uspjeli pronaći uzrok Beethovenove gluhoće ili gastrointestinalnih problema. Ali otkrili smo značajne genetske čimbenike rizika za bolesti jetre. Pronašli smo dokaze o infekciji virusom hepatitisa B, što je vjerojatno pridonijelo njegovoj smrti.” Beethovenovi genetski podaci pomogli su znanstvenicima da isključe druge potencijalne uzroke njegovih bolesti, poput celijakije, autoimunih stanja, intolerancije na laktozu ili sindroma iritabilnog crijeva.

Otac mu je imao izvanbračnu aferu?

Skladatelj je redovito konzumirao alkohol, barem litru vina uz ručak. Pijenje alkohola i genetski faktori rizika za bolest jetre te infekcija hepatitisom B, mogli su pridonijeti njegovoj smrti, zaključuje glavni autor studije Tristan Begg sa Sveučilišta Cambridge. Nakon što je istraživački tim utvrdio Beethovenov genetski profil, usporedili su ga s DNK njegovih živih rođaka u Belgiji. Potpunu podudarnost nisu uspjeli utvrditi, nije bilo podudaranja za Y-kromosom, što sugerira da je Beethovenov otac imao izvanbračnu aferu.

“Kombinacijom DNK podataka i arhivskih dokumenata, uspjeli smo uočiti nepodudarnost između legalne i biološke genealogije Ludwiga van Beethovena”, rekao je koautor studije Maarten Larmuseau, genetski genealog na KU Leuven u Belgiji. Istraživači misle da se afera dogodila negdje između 1572. godine začeća Hendrika van Beethovena, pretka po očevoj liniji Beethovena, udaljenog sedam generacija od skladatelja i začeća skladatelja Beethovena 1770. godine.