Znanstvenici: Crijevne bakterije mogu utjecati na ponašanje u društvu

Crijevni mikrobiom, zajednica trilijuna mikroorganizama koji žive u probavnome traktu, bitan je za ljudsko zdravlje. Promjene mikrobioma crijeva mogu imati ključnu ulogu u razvoju mnogih bolesti, karcinoma, depresije, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa.

No, u studiji provedenoj na ribicama, znanstvenici su pokazali da crijevne bakterije mogu utjecati i na socijalni razvoj. U radu objavljenom ovoga mjeseca u časopisu PLOS Biology, znanstvenici pišu da su zebrice, vrsta prugastih riba koje su općenito poznate kao društvene, provodile manje vremena u interakciji s drugima kada su odrastale bez crijevnih bakterija, piše časopis Quanta Magazine.

“Ova studija dodala je dokaze o ulozi mikrobioma, posebno u ranome životu, u oblikovanju društvenog ponašanja”, kazao je John Cryan, neuroznanstvenik koji nije bio uključen u istraživanje, za Medical News Today.

Moguć uzrok asocijalnog ponašanja

Nalazi upućuju na to da crijevne bakterije ribica utječu na njihov mozak i da bi sličan odnos mogao postojati i kod ljudi jer je razvoj mozga zebrice sličan razvoju mozga drugih kralježnjaka, uključujući ljude.

Zebrice su, dok su mlade, prozirne pa znanstvenici mogu pratiti njihov unutrašnji razvoj. Prethodna istraživanja otkrila su poveznicu između socijalnog ponašanja i crijevnih mikroba kod drugih životinja – pčele s crijevnim bakterijama imale su više društvenih interakcija nego one bez njih.

Proučavanjem mozga zebrice otkriven je moguć uzrok asocijalnog ponašanja. Ribice koje su rasle bez crijevnih bakterija imale su više veza između neurona, a pretjerane veze neurona povezuju se s neuropsihijatrijskim poremećajima poput autizma, piše MNT.

Kako komuniciraju mozak i crijeva

Znanstvenici nisu posve sigurni kako komuniciraju mozak i crijeva.

Proučavanje kako crijevne bakterije utječu na razvoj mozga pomoći će nam da shvatimo kako utjecati na zdrav crijevni mikrobiom, koji podržava rani razvoj i funkciju živčanog sustava, kažu znanstvenici za MNT.