Znanstvenici diljem svijeta pitaju se može li jedan hormon pobijediti neplodnost i dijabetes
Iako je hormon otkriven nedavno, stručnjaci misle da bi mogao liječiti više bolesti
Nedavno je otkriven novi hormon u ljudskom tijelu koji se trenutno proučava kao mogući tretman za neke zdravstvene probleme uključujući neplodnost i dijabetes. Novi hormon, nazvan kispeptin, možda može imati odlučujuću ulogu kod ženske i muške neplodnosti.
Kod žena dva hormona, gonadotropin i kispeptin, potiču jajnike na stvaranje jajašaca kod ovulacije, a kod muškaraca stimuliraju testise da stvaraju spermu. Proizvodi se u hipotalamus regiji mozga. Trenutno ga istražuje niz studija diljem svijeta. Rane studije govore da može prevenirati spontani pobačaj jer nudi sigurniji oblik umjetne oplodnje kao i tretman zakašnjelog puberteta kod dječaka.
Što je viša razina kispeptina, to je zdravija trudnoća
Iako još jako puno treba saznati o tom hormonu, zna se da su razine kispeptina u krvotoku više tijekom trudnoće. Studija koju je objavio prošle godine fakultet Imperial u Londonu nagovještava da bi se na taj način mogao predvidjeti rizik spontanog pobačaja. Uzeti su uzorci krvi od 993 trudnice i mjerena je razina kispeptina.
Žene koje su kasnije imale spontani pobačaj imale su razinu kispeptina 60 posto nižu nego žene koje su imale zdravu trudnoću do kraja. Prošle godine su znanstvenici sa Imperiala objavili prve rezultate upotrebe kispeptina na ženama u procesu umjetne oplodnje, od njih 53, dvanaest je uspješno rodilo.
U drugom pokusu na koledžu Imeprial, 100 zdravih muškaraca i žena imalo je malenu pumpicu na trbuhu koja je ispuštala hormon ili placebo slanu otopinu, 24 sata dnevno kroz 2 tjedna. Znanstvenici sada proučavaju dobivene rezultate utjecaja kispetina na druge hormone vezane za reprodukciju i uspređuju ih sa vrijednostima kod ljudi koji imaju smanjene i normalne razine plodnosti.
Mogao bi pomoći parovima koji idu na umjetnu oplodnju
Naime, mjerenje kispeptina puno točnije predviđa spontani pobačaj nego drugi test mjerenja razine gonadotropina, hormona koji otpušta placenta, a koji je važan za održavanje zdrave trudnoće. Kispeptin bi mogao pomoći parovima koji idu na umjetnu oplodnju (in vitro). Iako je to metoda koja se široko primjenjuje i uspješna je, u nekim slučajevima dolazi do sindroma hiperstimulacije jajnika, za život potencijalno opasnog stanja.
Blaži oblici sindroma javljaju se kod jedne od tri žene, a ozbiljniji oblici kod jedne od deset žena. Problem se javlja zbog upotrebe ljudskog gonadotropina. Žene koje se podvrgnu tretmanu dobijaju injekcije ovog hormona da bi im stimulirao stvaranje jajašaca.
Ali poneki puta jajnici počinju raditi ubrzano pa dolazi do simptoma kao što su bol, proljev, mučnina, glavobolje i valovi vrućine. U ozbiljnijim slučajevima, sindrom može prouzrokovati probleme sa bubrezima te može biti smrtan.
S druge strane, kispeptin pokreće proces koji rezultira otpuštanjem jednog jajašaca iz jajnika i mogao bi biti sigurnija opcija. Kada se injektira gonadotropin on ostaje u tijelu jako dugo, a kispeptin se za razliku od njega raspada puno prije, smanjujući time rizik od hiperovulacije.
Koristi i u liječenju zakašnjelog puberteta
Hormon bi mogao imati ulogu i u podešavanju vremena puberteta i reprodukcije. Jedna teorija je da on započinje proces opadanja hormonalne aktivnosti koja rezultira seksualnom zrelošću, a pokusi se upravo provode u Massachusetts General Hospital u Bostonu.
Liječnici istražuju učinke davanja kispetina 400 djevojčica i dječaka u dobi od 12 do 17 godina koji su imali dijagnozu zakašnjelog puberteta. Kispetin daje posve neobičan, a siguran način uključivanja akceleratora reproduktivnog sustava. No, još treba dosta istraživanja prije nego li se počne široko upotrebljavati kao terapija za nepolodnost.
Istraživanja pokazuju da može regulirati razinu inzulina
Utvrđeno je i da hormon djeluje i na druge dijelove tijela. Istraživanja na životinjama pokazuju da kispeptin regulira produkciju inzulina, hormona koji proizvodi pankreas, a koji pomaže pretvaranju šećera iz hrane u energiju.
To bi moglo biti važno sredstvo u borbi protiv dijabetesa. Rade se studije na ljudima koji povezuju kispeptin sa dijabetesom, znanstvenici u Indiji , na Ganga Care Hospital u Nagpuru, uspoređuju razine hormona kod ljudi sa dijabetesom i bez. Razine kispetina su značajno niske kod ljudi koji imaju nisku razinu inzulina.
Inače, kispeptin su prvi identificirali britanski znanstvenici 2003. godine, a svoje neobično ime dobio je po genu KISS1 koji kontrolira njegovu produkciju, a sam gen KISS1 identificiran je 1996. godine u Hersheyu, američkom gradu gdje se proizvodi popularna čokolada Hersheyijevi poljupci (Kiss).