Znanstvenici misle da bismo trebali prestati brojati kalorije i naprosto se fokusirati na zdravu prehranu
Jedno istraživanje sugerira da nisu sve kalorije iste
Da bi što bolje pobijedili debljinu i sa njome povezane bolesti, ljudi bi trebali prestati brojati kalorije i umjesto toga fokusirati se na uzimanje zdrave hrane, kažu znanstvenici u uvodniku objavljenom u časopisu Open Heart, a prenosi Live Science.
Slično kao i sa prestankom pušenja, ljudi koji promijene prehranu mogu vidjeti brza poboljšanja kod rizika srčanih oboljenja, kažu znanstvenici. Studija na 200 pacijenata pokazala je da su oni koji su preboljeli srčani infarkt, a savjetovano im je da jedu ribu, manje umirali tijekom određenog perioda nego oni koji nisu tako postupali. Poboljšanje nastupa već poslije nekoliko mjeseci uzimanja zdrave prehrane.
Preusmjeravanje na kvalitetu, a ne kvantitetu
Konzumacija trans masti, nezdravog sastojka kojeg ima u brzoj hrani, može povećati razine upalnih markera u krvi već za koji tjedan, tvrde kardiolozi sa Frimley Hospital u Londonu. Istraživanje sugerira da nisu sve kalorije iste. Jedna bočica gaziranih pića koja u prosjeku ima 150 kalorija, ispijana svakog dana, povećava rizik dijabetesa tipa II.
S druge strane, uzimanje šake orašastih plodova dnevno i konzumacija maslinovog ulja, a to je oko 500 kalorija, smanjuje rizik srčanih bolesti i moždanog udara. Ako se fokus sa kalorija prebaci na zdravu prehranu pa se usmjerimo na kvalitetu, a ne kvantitetu, brže ćemo smršaviti.
Neki smatraju da treba voditi računa o obje stvari
Promjena prehrane, bez obzira na to da li se i težina smanjila, smanjuje rizik srčanih bolesti. Fokusiranje jedino na smanjenje težine neće dati rezultate kao zdrava prehrana. Neki se stručnjaci ne slažu sa prestankom brojanja kalorija i to smatraju pretjerivanjem.
Kathereine Tallmadge, dijetetičarka, smatra da treba voditi računa o obje stvari, koncentrirati se na kvalitetu prehrane i uzimanje manje kalorija. Tallmage kaže da je gubitak na težini vrlo važan da bi osoba poboljšala zdravlje jer je debljina sama po sebi rizik. Tjelesna mast je toksična, a višak masti je povezan sa srčanim bolestima, karcinomom, dijabetesom, slabijim imunitetom i drugim stanjima.