Znanstvenici napravili eksperiment u kojem su pratili razvoj bakterija i njihovu otpornost na antibiotike
Pokus je napravljen u ogromnoj petrijevoj zdjelici
Znanstvenici Medicinske škole Harvard i Technion-Israel Instituta za tehnologiju pronašli su novi način putem kojeg su promatrali razvoj bakterija i njihovo stvaranje otpornosti na antibiotike, piše Tech Times.
Eksperiment pod nazivom Microbial Evolution and Growth Arena (MEGA) plate, sastoji se od velike petrijeve zdjelice dugačke 1.20 i široke nešto više od pola metra koju su znanstvenici napunili sa 14 litara agra, želatinozne mase na kojoj se u laboratorijima uzgajaju bakterije i organizmi.
Petrijeva zdjelica podijeljena je na 9 sekcija na kojima su se nalazile različite doze antibiotika. Oba kraja ove ogromne zdjelice nisu sadržavala antibiotike, dok se najveća količina antibiotika nalazila u njenom centralnom dijelu.
Eksperiment trajao dva tjedna
Kamere koje su postavljene iznad zdjelice snimale su razvoj bakterije Escherichie coli i pratile njeno stvaranje otpornosti na antibiotike. Ovaj eksperiment, koji je trajao dva tjedna, smatra se prvim eksperimentom koji uvelike prati razvoj bakterija u prisutnosti antibiotika.
“Radi se o moćnoj ilustraciji koja prikazuje koliko lako bakterije postaju otporne na antibiotike”, rekao je Roy Kishony, glavni voditelj eksperimenta čiji su rezultati objavljeni u časopisu Science. Znanstvenici imaju jako mala saznanja o obrambenom mehanizmu bakterija kojeg oni koriste protiv antibiotika, no također se malo toga zna o tome kako se bakterije fizički kreću tijekom prilagođavanja na drugačiju okolinu.
Ponudio nekoliko ključnih saznanja
Unatoč tome što je eksperiment dao jasniji pogled na tijek evolucije bakterija, znanstvenici upozoravaju kako se kretanje bakterija kojeg su snimili tijekom eksperimenta ne poklapa toliko savršeno s aktivnošću bakterija u bolnicama i stvarnom svijetu.
Osim što je eksperiment ponudio kinematografski uvid u evoluciju bakterija, on je ujedno ponudio nekoliko ključnih saznanja o ponašanju bakterija, poput toga da njihov rast usporava zbog mutacija i da se najotpornije bakterije uvijek ne kreću najbrže.
Otpornost na antibiotike i dalje je glavni problem
Sudeći prema Michaelu Baymu, prvom autorom studije. Ovaj eksperiment sugerira da najotpornije mutirane bakterije nisu predvoditelji evolucije, te da je ponekad bitnija blizina između bakterija, a ne jačina njihove mutacije. Otpornost na antibiotike i dalje ostaje glavnim problemom zbog čega razumijevanje na koji način se bakterije fizički kreću u prisutnosti lijekova može biti važna stvar u borbi protiv njih.
Sudeći prema izvješću eksperimenta, ako antimikrobska otpornost oslabi, do 2050. godine može doći do umiranja jedne osobe svake tri sekunde zbog bakterija otpornih na lijekove. Radi se o gubitku 10 milijuna ljudi godišnje, te globalnom financijskom gubitku u iznosu od 100 milijardi dolara godišnje.