Znanstvenici otkrili da nam mozak nakon moždanog udara ostari 8 godina
Istraživanja pokazuju da moždani udar utječe na kognitivne sposobnosti i pamćenje
Istraživanja koja su na bijelcima i crncima proveli znanstvenici s U-M Medicinske škole Sveučilišta Michigan, Zdravstvene škole u Ann Arboru i VA centra za klinička istraživanja, pokazuju kako je osobama koje su doživjele moždani udar mozak ostario gotovo osam godina. Ispitanicima je mjerena brzina i pamćenje.
Analizirali su prikupljene podatake na 4.900 crnaca i bijelaca koji su imali više od 65 godina. Podaci su se poklapali s podacima Medicarea koji su isto testirali pamćenje i brzinu tijekom godina. Inicijalna detaljna ispitivanja i ankete napravljene su 1998. godine, a testovi su napravljeni 2012.
Oni su tada suzili svoja istraživanja na ispitanike koji nisu bolovali od demencije ili od stanja koje uključuju kognitivnu nesposobnost, i koji su doživjeli moždani udar unatrag 12 godina. Istraživanje je pokazalo da se među podobnim ispitanicima za daljnja istraživanja nalazi 7.5 posto crnaca i 6.7 posto bijelaca.
Prije se mislilo da se posljedice razlikuju po rasama
Rezultati koji će biti objavljeni u srpnju u časopisu Stroke pokazuju kako ne postoji znatna razlika između crnaca i bijelaca. Prethodna istraživanja pokazala su kako crnci imaju duplo veće šanse za probleme kod kognitivnog funkcioniranja nego bijelci koji nisu hispanskog podrijetla. Pamćenje i kognitivne sposobnosti kod starijih osoba, bez obzira na rasni spektar, nemaju nužno veze s tim jesu li te osobe imale moždani udar ili ne.
“Otkrili smo kako moždani udar ne objašnjava ovu razliku. Ovi rezultati pokazuju količinu kognitivnog starenja koje on donosi i važnost njegovog spriječavanja kako bi se smanjio rizik kognitivnih problema.”, objašnjava doktorica Deborah Levine, glavna autorica istraživanja i asistentica Medicinske škole U-M.
Stručnjaci kažu kako moždani udar ima ozbiljne posljedice na rad mozga i kako bi, bez obzira na rasu, trebali poduzeti sve korake za njegovo spriječavanje. Nekoliko savjeta za istraživanje koje su znanstvenici dobili od zdravstvenih savjetnika uključuju krvni tlak, razinu kolesterola, pušenje, kontroliranje šećera u krvi i dijabetes te fizičke aktivnosti.