Znanstvenici s Oxforda i MIT-a tvrde: pravilo o striktnom držanju 2 metra distance je zastarjelo
Pravila o udaljenosti među ljudima trebala bi se propisivati ovisno o situaciji. To bi donijelo veće slobode
Skupina britanskih i američkih znanstvenika dovela je u pitanje učinkovitost razmaka od dva metra s ciljem suzbijanja širenja koronavirusa i ukazuje na to da bi svjetske vlade trebale uvesti situacijske preporuke o distanci umjesto jednog pravila za sve.
“Postojeća pravila o sigurnoj fizičkoj distanci temelje se na zastarjeloj znanosti”, napisali su znanstvenici s britanskog Oxforda i američkog MIT-a u časopisu British Medical Journal.
Većina svjetskih vlada trenutno preporučuje da svi građani izvan svojeg doma budu na dva metra razmaka od drugih, bez obzira na to gdje se nalazili.
Povratak u normalnost, bar u nekim aspektima
Umjesto univerzalnog razmaka trebalo bi uvesti situacijsku distancu ovisnu o određenim čimbenicima. Primjerice, radi li se o otvorenom ili zatvorenom prostoru, o tome koliko se dobro prostor prozračuje, nose li ljudi maske i govore li, viču ili pjevaju, kažu znanstvenici.
“To bi zajamčilo veću sigurnost u okolnostima većeg rizika, ali i donijelo veću slobodu u okolnostima s manje rizika i potencijalno omogućilo povratak u normalnost u nekim aspektima društvenog i ekonomskog života”, napisali su.
Vijest je hitro komentirao Ivan Đikić
Autori napominju da se distanca od dva metra u obliku sugestije pojavila još 1897., a ukorijenjena je istraživanjima iz 40-ih godina prošlog stoljeća na tadašnjim virusnim zarazama.
Od tada je nekim istraživanjima utvrđeno da čestice u nekim okolnostima mogu letjeti dulje od dva metra. Odbacujući postojeću preporuku od dva metra kao pojednostavljenu, ova skupina znanstvenika savjetuje da se vlade okrenu uravnoteženijem modelu distanciranja, ovisno o broju ljudi u prostoriji, prekrivanju lica, ventilaciji i sličnim faktorima.
Vijest je hitro komentirao Ivan Đikić. Za HRT je izjavio kako “još uvijek vrijedi pravilo o distanci od metra i pol do dva”. Smatra kako podaci koje prikupljamo o koronavirusu moraju biti kritično evaluirani s vremenom. “Zato se i preporuke mijenjaju. Činjenica je da smo na početku pandemije primijetili da je daleko najveći broj širenja ovog virusa bio u zatvorenim prostorijama i tada je distanca između ljudi bila jako važna. Oni koji su bili jedan i pol metar i bliže, ti su bili podložni većem prijenosu i zarazi, rekao je Đikić.