Znanstvenici slučajno stvorili novu vrstu leda

Led je praškaste teksture i posve drugačijih svojstava od leda koji trenutno poznajemo

Medical workers carry out tests on samples of suspected COVID-19 coronavirus cases at the Maccabi Health Services laboratory in Israel's central city of Rehovot on May 27, 2020. Israeli HMO Maccabi operates one of the biggest automated medical labs in the world that performs several thousand tests per day, where numerous and diverse tests are performed with no human intervention. Results are transferred directly to the referring physician's computer and recorded in each member's computerised medical record, usually in less than 24 hours.,Image: 522999337, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no

Znanstvenici su napravili novi oblik leda, gustoće vrlo slične gustoći vode, kaže studija objavljena u časopisu Science. Tresući staklenku s ledom i metalnim kuglicama na ekstremno niskim temperaturama, tim je stvorio bijeli praškasti led drugačijih svojstava od bilo koje do sada poznate vrste. Novi led ima amorfnu strukturu, kristalni uzorak nije pravilan poput leda koji radimo kod kuće, molekule su mu neorganizirane poput onih tekuće vode.

Nature News piše da je to kao “voda smrznuta u vremenu”. Voda, iako sveprisutna i obična, ima neka neobična svojstva. Kako se voda hladi, gustoća joj doseže vrhunac na četiri stupnja Celzijusa, a postaje manje gusta kako joj temperatura pada zbog čega kockice leda plutaju u čaši vode. Većina tekućina, inače, postaje gušća kako se hlade, objašnjava Science News.

Do otkrića došli slučajno

U normalnim uvjetima, dok se smrzavaju, molekule vode povezuju se u šesterokutne oblike. The New York Times piše da su znanstvenici otkrili 20 kristalnih oblika vodenog leda. Znanstvenici kažu da su posve slučajno došli do nove vrste leda, priča koautor rada, fizikalni kemičar Christoph Salzman, sa Sveučilišta u Londonu. Ledene i čelične kuglice stavili su u staklenku i ohladili na minus 200 stupnjeva Celzijusa pa su je tresli. Naivno su mislili da se ništa neće dogoditi osim razbijanja leda u manje komadiće.

Sila smicanja metalnih kuglica pretvorila je led u bijeli prah, piše Nature News. Zatim su usmjerili rentgenske zrake na prah kako bi procijenili raspoređenost molekula. Zrake su se raspršile što je otkrilo da nastali prah nema organiziranu strukturu. Science News piše da je nasumično klizanje slojeva leda učinilo strukturu amorfnom.

Pomoći će nam u razumijevanju drugih planeta

Tridesetih godina znanstvenici su kondenzirali vodenu paru na metalnoj površini ohlađenoj na minus 110 stupnjeva Celzijusa, stvorivši amorfni led, manje gustoće od vode. A osamdesetih godina, sabijanje običnog leda na ekstremno niskim temperaturama, stvorilo je prvi amorfni led veće gustoće od vode. Novostvoreni led ima gustoću sličnu gustoći vode, piše Live Science. Istraživači ga zovu amorfni led srednje gustoće ili MDA.

Zbog ovih svojstava znanstvenici misle da bi MDA mogao biti staklena faza vode. Staklo nastaje kada se rastopljena tekućina vrlo brzo ohladi, prije nego se molekule mogu uredno posložiti, piše Inverse. Drugi stručnjaci nisu baš sigurni da je MDA sličan tekućem obliku vode i kažu da su potrebna dodatna istraživanja da se vidi koliko je sličan tekućoj vodi. Znanstvenici vjeruju da bi nam proučavanje amorfnog leda moglo pomoći da bolje razumijemo mjesece drugih planeta koji bi mogli imati amorfni led na svojim površinama, piše Nature News.