Znanstvenici stalno traže nove mikrobe pomoću kojih će stvoriti nove lijekove; izvukli smo 7 mjesta na kojima bi ih mogli naći

Puno je lijekova koji se danas koriste, antibiotika, antifungicida i lijekova protiv karcinoma, proizvedeno od bakterija koji žive u tlu, baš pod našim nogama.

Većinu antibiotika znanstvenici su otkrili sredinom dvadesetog stoljeća ali prijetnja otpornosti na antibiotike raste, pa znanstvenici žurno pokušavaju otkriti nove mikrobe koji bi nam dali nove lijekove.

Znanstvenicima je do sada zapravo uspjelo otkriti tek mali broj mikroba koji žive na Zemlji pa nove korisne primjerke traže na različitim lokacijama. Evo nekoliko mjesta na kojima se istražuju nove vrste koje bi pomogle u kreiranju novih lijekova.

1. Mravi koji uzgajaju gljivice

Južnoamerički mravi koji grizu lišće su vjerojatno najstariji farmeri na Zemlji, stariji od ljudi za otprilike 10 milijuna godina. Mravi odgrizaju lišće u prašumama pa ga nose u svoja gnijezda da nahrane gljivice kojima se zatim hrane.

Gljivice imaju koristi u ovoj nagodbi jer ih mravi hrane i daju im sigurno, toplo i vlažno mjesto za život. Mravi koriste antibiotike, načinjene od bakterija koje rastu na njihovim tijelima da bi svoje gljivice zaštitili od bolesti.

Neke bakterijske vrste i antibiotici koje mravi stvaraju znanosti su novi, a dr. Matt Hutchings i njegov tim se nadaju da bi jednoga dana mogli ljudima biti korisni.

2. Morski sediment

Znanstvenici sa Scripps Instituta za oceanografiju iz La Jolle, identificirali su 1989. godine nove vrste bakterija koje žive u morskim sedimetima, oko obale Bahama. Kasnije je prepoznata kao salinispora, vrsta koje ima u svim tropskim i suptropskim morima svijeta na dubini od preko 5 tisuća metara.

Ove su bakterije dobro prilagođene svome okolišu i rastu samo u slanoj vodi. Salinispora proizvodi jednu komponentu koja pokazuje antikancerogena svojstva i trenutno je u prvoj fazi kliničkih testiranja kako bi se ustanovila njezina djelotvornost protiv dva tipa kancerogenih stanica.

3. Morske spužve

Iako nemaju vidljive organe ili udove, morske spužve su jedne od najstarijih životinja na Zemlji. Spužve su izvor lijekova protiv karcinoma od 1950. godine, a i tisuće drugih komponenti derivirano je iz njih.

Pokazuje se da se velik broj ovih potencijalnih lijekova sastoji od bakterija koje žive u međusobno korisnim zajednicama sa spužvama diljem svijeta, uključujući salinisporu i morske vrste streptomyces. U nedostatku imunološkog sustava, smatra se da ove primitivne životinje koriste bakterije koje proizvode antibiotike da bi se zaštitile od bolesti.

4. Pustinja Atacama

Atacama je vjerojatno najstarija pustinja i vjerojatno najprljavije mjesto na planeti gdje neka područja imaju prosječno 1mm kiše godišnje.

Iako se smatralo da tamo ne može ništa preživjeti, pustinja je pokazala da ima neke nove vrste bakterije streptomyces snažnih antibakterijskih svojstava.

5. Tlo

Glavnina antibiotika koji se danas koriste načinjena je od bakterija čije je stanište u tlu. Brojni su znanstvenici mislili da u tlu više ne postoje nove vrste. Ali otkriće nove komponente antibiotika izolirane iz travnatog tla 2015. godine, pokazalo je da ih možda postoji još, samo ih treba pronaći. Danas puno projekata traži iskoristive mikrobe u tlu.

6. Golf igrališta

Ivermectin je lijek koji se koristi u liječenju velikog broja infekcija parazitskim crvima i spasio je milijune života. Liječi bolesti kao riječno sljepilo koje pogađa najsiromašniju populaciju na Zemlji. Ivermectin je deriviran iz druge komponente nazvane avermectin koju proizvodi bakterija streptomyces.

Japanski znanstvenik, dr. Satoshi Omura izolirao je ove vrste na rubovima golf igrališta u Kawani, pokraj Tokija. Za ovo otkriće, Omura je dobio Nobelovu nagradu 2015. godine.

7. Mjesta i stvari oko nas

Uz potragu za mikrobima na egzotičnim mjestima, postoje i mjesta koja su nam bliža. Dr. Adam Roberts, sa University College London, vodi projekt Swab and Send. Uzimaju se uzorci sa površina oko nas i šalju na analizu da bi se ustanovila eventualna prisutnost novih bakterija koje proizvode antibiotike.

Uzorci su uzimani sa najrazličitijih mjesta i nađene su zanimljive vrste novih mikroba na novčanicama, aparatima za izdavanje voznih karata, mačjem nosu, na stijenkama frižidera pa čak u muškoj bradi. Projekt je u ranoj fazi ali se dr. Roberts nada da će slijedeći antibiotik biti pronađen baš ispred našeg nosa.