Znanstvenici su dokazali da umjetna inteligencija može pogoditi je li netko gay, analizirajući lice

Ljudi se ponekad hvale da imaju specijalan dar da prepoznaju nečiju seksualnu orijentaciju. Kako god bilo, nova studija sa Stanforda kaže da umjetna inteligencija može prepoznati homoseksualnost s visokim stupnjem sigurnosti, analizirajući samo lice neke osobe.

Znanstvenici su koristili umjetnu inteligenciju, AI, na više od 35 tisuća lica s jedne stranice za online susrete u Sjedinjenim državama. U nizu studija utvrdili su da se lica homoseksualnih i heteroseksualnih muškaraca i žena lagano razlikuju i da kompjuter puno bolje uočava te lagane razlike nego što to mogu ljudi. “Pokazali smo da lica sadrže puno više informacija o seksualnoj orijentaciji nego što ih može percipirati i interpretirati ljudski mozak,” piše u izvješću.

Sustav bolje prepoznaje razlike kod muškaraca

Korištenjem algoritma, kompjuterski software otkriva je li muška osoba homoseksualac ili ne u 81 posto slučajeva, dok je postotak kod žena nešto niži. Određeni dijelovi lica, kažu znanstvenici, daju kompjuteru više informacija o nečijoj seksualnosti. Kod muškaraca su oči, nos, obrve, obrazi, linija ruba kose i brada, točke s najviše informacija dok kod žena informacije najtočnije pružaju usta, kosa i linija vrata.

Podršku ovome znanstvenici nalaze u prenatalnoj hormonskoj teoriji koja sugerira vezu između seksualne orijentacije i nečije strukture lica, ovisno o tome jesu li muške bebe bile premalo izložene određenim hormonima u maternici, a kod ženskih je obrnuto. U usporedbi s kompjuterom, ljudske procjene je li muškarac homoseksualac bile su točne oko 61 posto, a kod žena 54 posto.

Nije stvar u tome da je netko feminiziran, odnosno muškobanjast

Ne iznenađuje da su kompjuteri bolji u otkrivanju seksualnosti nego ljudi. Prijašnje studije su pokazale kako kompjuteri mogu sa dosta sigurnosti predvidjeti karcinom kože. Znanstvenici dodatno upozoravaju da primjećivanje više ženskih odnosno muških karakteristika nije dobar indikator nečije seksualnosti. Prvo, činjenica da su to lica homoseksualnih osoba, ne implicira da su im crte lica feminizirane odnosno muškobanjaste. Razlike zamijećene u ovoj studiji su suptilne, imaju ih mnoga lica i očigledne su samo ispitivanjem prosječnih slika puno lica.

Umjesto pokušaja dešifriranja koji spol je nekome privlačan, znanstvenici vjeruju da se ovo istraživanje može koristiti da naglasi važnost donošenja zaštitnih zakona za očuvanje privatnosti u brzo rastućoj tehnologiji. Oni definitivno ne savjetuju pretpostavljanje nečije seksualnosti temeljem ovih saznanja jer su velike šanse da ćete pogriješiti.