Znanstvenici su istražili kakvi ljudi govore 'oprosti' (a kakvi ne govore)

Stručnjaci iz Kanade i Australije proveli su zajedničko istraživanje na 339 ljudi

FOTO: Pedro Ribeiro Simões/flickr

Svima nam se dogodilo da se sudarimo s nekom osobom, a da ona pored nas prođe kao da se ništa nije dogodilo. Bez isprike, bez ičega. Kako bi otkrili zašto se to događa znanstvenici iz Australije i Kanade odlučili su provesti istraživanje kako bi saznali zašto se neke osobe uvijek ispričaju, a neke nikada.

Ispitanici su prvo rješavali test osobnosti koji pokazuje razinu otvorenosti, savjesnosti, ektrovertiranosti i neuroticizma, ali su dodane još dvije karakteristike – iskrenost i poniznost. Obje grupe (139 ispitanika iz Australije i 200 iz Kanade) ispunile su test, a svaki od ispitanika sa sobom je poveo jednog bliskog prijatelja ili člana obitelji koji je također popunjavao upitnik o njima.

Iskreni i skromni se ispričaju

Također, ispitanici su ispunjavali upitnik o tome koliko se slažu ili ne slažu sa osam tvrdnji, poput ne volim se ispričavati jer se zbog toga druga osoba osjeća superiorno.

U australskom primjeru znanstvenici su uočili da ljudi koji se najčešće ispričavaju su ljubazne osobe, osobe od povjerenja, prijateljski nastrojene prema drugima. No, kada je pogledan i uzorak iz Kanade, uočeno je da se ispričavaju najčešće oni koje krasi savjesnost, iskrenost i poniznost.

Dakle, istraživači su došli do zaključka da su te osobe prijateljski nastrojene, fokusirane na širu sliku, iskrene i skromne. Iako rezultat nije neko iznenađenje, rasvijetlio je dosta. A što je najbolje skrenuo je pozornost kakave osobine nemaju osobe koje se nikada ne ispričavaju.