Znanstvenici su razvili metodu kojom mogu procijeniti životni vijek svake vrste. Ovaj kit, recimo, može doživjeti 268 godina

Znanstvenici iz Australije otkrili su da grenlandski glatki kit, balaena mysticetus, može živjeti čak 268 godina pa je tako najduže živući sisavac, javlja BBC. Iako nikada nije viđen kit koji bi datirao iz 1751. godine, ovo bi objasnilo zašto je kit nađen 2007. godine imao na sebi harpun star 200 godina. Znanstvenici Australian National Science Agency razvili su metodu procjene životnog vijeka baziranu na DNK za koju tvrde da može precizno procijeniti koliko dugo različiti kralješnjaci mogu preživjeti.

Otprije se zna da grenlandski glatki kit može živjeti najmanje 211 godina. Australski znanstvenici koristili su genetski sat za predviđanje trajanja života kita i ustanovili da živi skoro 60 godina duže. Nevjerojatno je i zamisliti da postoji životinja koja živi gotovo 3 stoljeća i možda je bila živa kada je kapetan Cook doplovio u Australiju.

Mamuti su živjeli koliko i današnji slonovi

Rezultati ove studije će pomoći sagledavanju rizika izumiranja vrsta. Ove analize ne mogu se koristiti za predviđanje ljudskog životnog vijeka jer gledaju na vrstu, a ne na pojedince. Koristeći svoju metodu na izumrlim vrstama, znanstvenici su zaključili da su vunasti mamuti živjeli oko 60 godina, slično kao i slonovi.

Ljudi imaju maksimalan prirodni životni vijek od 38 godina što se podudara sa antropološkim procjenama životnog vijeka ranih modernih ljudi. Neandertalci su imali maksimalan životni vijek od 37,8 godina, slično modernim ljudima koji su živjeli u isto vrijeme. Razlog da je životna dob modernog čovjeka dvostruko dulja je bolji životni standard i moderna medicina.