Život

Znanstvenici su svinjama davali šećer kroz 12 dana, već nakon prvog im se promijenila kemija mozga

Istražuju kako se razvija ovisnost

Engraving brain side view with soft drawing illustration on red background
FOTO: Getty Images/iStockphoto
Za još važnih vijesti, istraga i analiza pretplatite se na Dnevni Telegram newsletter.

Kada naučimo nešto novo ili doživimo nešto ugodno, aktivira se sustav nagrađivanja u našem mozgu. Uz pomoć prirodnih kemikalija, nekoliko područja mozga međusobno komunicira kako bi nam pomogli da učimo i ponavljamo ponašanje koje poboljšava naše znanje i stvara nam osjećaj zadovoljstva. Oslanjajući se na transmiter dopamin, sustav nagrađivanja pomaže objasniti nekoliko najvažnijih ljudskih iskustava, poput zaljubljivanja, seksualnog zadovoljstva i uživanja u vremenu sa prijateljima.

Određene supstance, kao droga, otimaju mozgu sustav nagrađivanja i aktiviraju ga umjetno. Poručivanje mozgu da stalno ponavlja određeno ponašanje u potrazi za zadovoljstvom, predstavlja mehanizam ovisnosti. Michael Winterdahl, profesor na Sveučilištu Aarhus u Danskoj, ispitao je utjecaj unosa šećera u sustav nagrađivanja u mozgu svinja, a rezultati studije objavljeni su u časopisu Scientific Reports.

Zašto je nezgodno izvesti eksperiment s ljudima

Svinje su imale pristup otopini saharoze, jedan sat dnevno kroz 12 dana. Znanstvenici kažu da su nakon tog perioda primijetili velike promjene u mozgu svinja u odnosu na dopamin i opioidni sustav. Opioidni sustav, koji je dio kemije mozga povezane s ugodom, aktivirao se već nakon prvog unosa šećera. Rezultati sugeriraju da hrana bogata saharozom utječe na strukturu nagrađivanja u mozgu na sličan način kao kad se uzimaju tvari koje izazivaju ovisnost.

Ako šećer može promijeniti sustav nagrađivanja u samo 12 dana, kako se pokazalo kod svinja, prirodni podražaji kao učenje i socijalna interakcija guraju se u pozadinu i zamjenjuju šećerom ili drugim umjetnim podražajima.

Svi tražimo nalet dopamina. Ako nam se nešto pokaže bolje, lakše ili jače, to ćemo izabrati. “Bilo bi idealno kada bi se studija mogla provesti na ljudima ali ljude je teško kontrolirati. Kod ljudi na razine dopamina utječu različiti faktori, kao ono što jedemo, igrice na telefonima, nova romantična veza usred pokusa, a sve to daje velike razlike u podacima. Svinje su dobra alternativa jer im je mozak složeniji nego kod glodavaca i dovoljno velik za snimanje korištenjem skenera za ljude”, objašnjava Winterdahl.

Otkrijte još članaka kao ovaj u Telegramovim newsletterima

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu