Znanstvenici su upravo otkrili da želučane bakterije imaju ključnu ulogu u razvoju Parkinsonove bolesti

Znanstvenici su pronašli poveznicu između bakterija u želucu i Parkinsonove bolesti, piše Tech Times. Znanstvenici sugeriraju da promjene u organskoj strukturi bakterijskih populacija ili samim bakterijama u želucu doprinose propadanju motoričkih sposobnosti, što je simptom Parkinsonove bolesti.

Studiju, koja je objavljena u časopisu Cell, je sa svojim timom proveo Sarkis Mazmanian s kalifornijskog Tehnološkog insituta. Najmanje milijun ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama boluje od Parkinsonove bolesti, dok u čitavom svijetu 10 milijuna ljudi boluje od ove bolesti, zbog čega se radi o drugoj najčešćoj neurodegenerativnoj bolesti.

Uloga bakterija u funkcionalnosti živčanog sustava

Među najčešćim simptomima Parkinsonove bolesti je drhtanje: poteškoće prilikom hodanja prvi je znak bolesti. Tri četvrtine ljudi koji boluju od Parkinsonove bolesti imaju gastrointestinalne tegobe, a većinom se radi o konstipaciji.

U želucu se nalazi različit broj bakterija, mikrobioma, koje imaju esencijalnu ulogu u razvijanju i funkcionalnosti imunosnog i živčanog sustava. Neke od tih pakterija su korisne ili benigne, dok neke mogu biti štetne za ispravno funkcioniranje našeg tijela.

Ne zna se koje su korisne, a koje problematične

Prema studiji, oko 70 posto neurona koje imamo u perifernom živčanom sustavu nalazi se u želucu, zbog čega je živčani sustav želuca povezan s centralnim živčanim sustavom. “Bakterije u želucu pružaju mnoge fiziološke koristi, a mi još nemamo podatke o tome koje su specifične vrste bakterija problematične ili korisne za Parkinsonovu bolest”, istaknuo je Mazmanian.

U sklopu laboratorijskih testiranja, znanstvenici su koristili miševe koji imaju simptome Parkinsonove bolesti i podijelili ih u dvije grupe: grupu koja je uzgajana u sterilnom okolišu bez mikroba i grupu koja je uzgajana u kavezima koji nisu bili sterilini.

Ubacili crijevnu mikrobiotu od pacijenata

Znanstvenici su ubacili crijevnu mikrobiotu od pacijenata koji boluju od Parkinsonove bolesti u miševe i poduzeli čitav niz mjera kako bi mogli analizirati na koji način dvije grupe miševa funkcioniraju po pitanju simptoma Parkinsonove bolesti.

Miševi su prolazili kroz zadatke koji su ciljali niz tjelesnih funkcija, od motoričkih vještina do trčanja. Znanstvenici su promatrali njihove fizičke probleme povezane s Parkinsonovom bolesti poput motoričkih problema koji su se povećali za razliku od trenutka kada su miševi dobili crijevnu mikrobiotu od zdravih donatora.

Utječu na poremećaje kretanja

Znanstvenici su dodatno otkrili da miševi koji su uzgajani u sterilnom laboratorijskom okruženju funkcioniraju znatno bolje od druge grupe.

“Ova otkrića pokazuju da crijevne bakterije reguliraju poremećaje kretanja kod miševa što sugerira da alteracije u ljudskom mikrobiomu predstavljaju rizičan faktor za Parkinsonovu bolest”, napisali su znanstvenici u studiji.