Znanstvenici su uspjeli, matičnim stanicama, dva štenca spasiti od paralize. Sad misle da će isto uspjeti s ljudima

Kada su Spanky i Darla, dva šteneta engleskog buldoga, stigla na kalifornijsko sveučilište Davis, početkom 2017. godine, nisu mogli puno. Šepali su, spoticali se i lizali, a stražnje su noge beskorisno vukli po podu. Oba psića rođena su sa stanjem koje se zove spina bifida, deformacijom koja se javlja u ranom stadiju trudnoće, kod ljudske i životinjske vrste.

Kod spine bifide, unutar prvih 28 dana gestacije, neuralna cijev se ne uspijeva pravilno oblikovati što rezultira malom rupom u kralježnici dok embrij raste. Kod ljudi, bebe se rađaju s trajnim medicinskim komplikacijama. Kod štenaca buldoga, vrste koja je više podložna poremećaju, to rezultira paralizom stražnjih nogu i inkontinencijom. Većina štenaca se mora eutanazirati.

Umetanje matičnih stanica na oštećene kralješke

Umjesto da ovi štenci budu uspavani, oni su završili na Veterinarskom institutu za regenerativne lijekove pri UC Davis kako bi sudjelovali u revolucionarnom novom tretmanu. Pse je operirala dr. Beverly Sturges, veterinarska neurokirurginja. Psima su umetnute matične stanice na oštećene kralješke da bi teoretski pomogle, barem donekle, regeneraciji živaca stražnjih šapica i uspostavi kontrole mjehura.

Prije ovoga, istraživački tim je na fetusima ovaca inducirao ozljede kralježnice pa zatim koristio matične stanice, s vrlo dobrim rezultatima jer su nakon rođenja ovce trčale bez ikakvih znakova ozljede leđne moždine. Sveučilište UC Davis je jedinstveno po tome što Veterinary Medical Teaching Hospital i njihova School of Medicine čine zajedničke napore u liječenju bolesti kakva je spina bifida, ali i karcinoma, dijabetesa i vaskularnih bolesti.

Fiziologija bolesti kod pasa i mačaka je slična ljudskoj

U osamnaestom stoljeću biomedicinski znanstvenici su koristili zečeve i miševe da bi istraživali ljudske bolesti. Ali to ima svoje limite jer ne može uvijek pomoći razumijevanju bolesti kod ljudi. “Fiziologija bolesti kod pasa i mačaka je iznimno slična ljudskoj”, kaže dr. Dori Borjesson, direktorica Veterinarskog instituta.

“Ove životinje i ljudi dijele genetske sličnosti koje laboratorijske životinje kao štakori i miševi nemaju. Mačke i psi žive u sličnom okruženju i sličnoj se hrane pa su reprezentativniji model za ljudske bolesti. I istraživanje je usmjereno prema ozdravljenju životinja, a ne eksperimentu i uništenju”, napominje Borjesson. “Ne uzimamo zdrave pse i ne radimo ih bolesnima. Pokušavamo životinjama pomoći.”

Pokretanje kliničkog ispitivanja na ljudskim fetusima

Nakon četiri mjeseca, Darla i Spanky igraju se poput tipičnih štenaca, naizgled bez paralize. Sljedeće godine, UC Davis planira podnijeti zahtjev nadležnim institucijama za pokretanje kliničkog ispitivanja na ljudskim fetusima sa spina bifidom.

Liječnici se nadaju da će djeca rođena s ovom teškom deformacijom uskoro moći uživati u životu bez invalidskih kolica. A to ćemo moći zahvaliti štencima poput ova dva engleska buldoga.