Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Znanstvenici su uvjereni da je spori hod kod ljudi u 40-ima pokazatelj da brzo stare i da će oboljeti od demencije

Novo istraživanje tvrdi da brzina kojom netko hoda može predvidjeti rizik obolijevanja

ZADNJA IZMJENA: lis 13, 2019
Foto: Getty Images/iStockphoto

Brzina kojom netko hoda može predvidjeti rizik obolijevanja od demencije desetljećima prije pojave simptoma, kaže istraživanje stručnjaka sa sveučilišta Duke. Kako na vidiku nema nove terapije, ovo saznanje moglo bi nam omogućiti poduzimanje preventivnih mjera prije nego postane prekasno, piše Duke Today.

Brzina hodanja četdesetpetogodišnjaka, posebno njihova najbrža brzina hodanja, bez trčanja, može se koristiti kao pokazateljj starenja njihova mozga i tijela. Istraživanje je pokazalo da su sporijim hodačima pluća, zubi i imunološki sustav u lošijem stanju nego kod onih koji hodaju brže.

Dojmljivo je, kaže voditeljica istraživanja, profesorica s Duke sveučilišta Line J.H.Rasmussen, da već u dečjoj dobi rezultati njihovih testova inteligencije, razumijevanja jezika, tolerancije prema frustraciji, motoričkih sposobnosti i emocionalna kontrola, predviđaju brzinu njihova budućeg hoda.

Studija na tisuću ljudi u Novom Zelandu

Brzina hodanja odavno se koristi kao mjera zdravlja i procjene starenja kod gerijatrijskih pacijenta, ali u ovoj studiji radi se o pacijentima koji su relativno mladi. Spori šetači u sedamdesetim i osamdesetim godinama, umiru brže od brzih šetača iste dobi.

Nova studija obuhvaća i razdoblje od predškolskog uzrasta do srednje životne dobi te otkriva da sporost hoda nagovještava nastanak demencije puno prije ikakvih simptoma. Studija je rađena dugi niz godina na tisuću ljudi u Novome Zelandu i objavljena ju časopisu JAMA.

Može se predvidjeti i najranijoj dobi

Snimke magnetske rezonance pokazuju da spori šetači imaju manji volumen mozga, srednju debljinu korteksa, manju površinu mozga i veću učestalost hiperintenziteta bijele tvari, malenih lezija koje se povezuju s bolešću malih žila u mozgu.

Mozak se, ukratko, doima starijim. Neke razlike se mogu povezati s odabirom načina života, ali studija sugerira da i u najranijem životu možemo predvidjeti tko će postati spori šetač.

Eva Benedik
Telegram autor
1593 članka Više o autoru
Više s weba