Znanstvenici tvrde da je ova metoda pranja ruku u 6 koraka najbolja za ubijanje bakterija

Mislite li da se pranjem ruku rješavate svih bakterija na njima? Prema novoj studiji objavljenoj u časopisu Infection Control & Hospital Epidemiology, vjerojatno ne, a moguće je da to ne čine ni liječnici ni drugo medicinsko osoblje.

Da bi utvrdili najbolji način pranja ruku, znanstvenici sa Glasgow Caledonian University u Škotskoj pratili su različite tehnike i mjerili broj bakterija koji je osoblju ostao na rukama, piše Medical Daily.

Samo 65 posto medicinskog osoblja slijedilo cijeli proces

Higijena ruku je najvažnija stvar da se smanji prijenos infekcije ali nedostaje dokaza koji pokazuju koji bi način pranja ruku bio najefikasniji. Ova studija daje temelje ustanovljavanju najučinkovitijih načina da se uspostavi ova prva linija obrane u zdravstvenoj zaštiti.

Studija je promatrala nasumično odabranih 42 liječnika i 78 medicinskih sestara u škotskim bolnicama. Na zidu su bile obješene upute o šest koraka tehnike koju je Svjetska zdravstvena organizacija, WHO, odredila kao najučinkovitiju. Pokazalo se da je samo oko 65 posto medicinskog osoblja slijedilo cijeli proces pranja. Uglavnom su se držali uputa o 3 koraka pranja koju je dao Centar za kontrolu bolesti i prevenciju.

Trljanje ruku sapunom je tek prvi korak, ako se ne trlja dovoljno dugo, ruke se ne dezinficiraju kako treba. Ključno je u trajanju i temeljitosti trljanja. Prema tehnici WHO o šest koraka, morate trljati i prednju i stražnju stranu ruku, između prstiju, duž dlanova, oko palca i ispod noktiju.

Reducira se samo 6 posto bakterija

Tehnika Centra za kontrolu bolesti i prevenciju preporučuje trljanje ruku sapunom, gore i dolje, između prstiju i ispod noktiju kroz samo 20 sekundi. Ispiranje tekućom vodom i brisanje pa ste gotovi.

Tehnikom koju preporuča Svjetska zdravstvena organizacija reducira se 21 posto bakterija, a preporučenom metodom Centra za kontrolu bolesti i prevenciju, tek 6 posto.

Prema Centru za kontrolu bolesti i prevenciju, pranje ruku prije jela i nakon upotrebe toaleta su najvažniji momenti kada treba oprati ruke. Bakterije sa neopranih ruku mogu dospjeti u hranu i piće, na igračke, površine stola, mogu se prenijeti drugima i zaraziti ih. Otprilike 31 posto ljudi dobije proljev, a drugih 16 do 21 posto dobije neki respiratorni infekt kao posljedicu neopranih ruku. Reduciranje što je više moguće bakterija pomaže očuvanju boljeg zdravlja zajednice.