Nekad je nužno odabrati stranu

Znanstvenici tvrde da su pronašli dobru bakteriju koja štiti mozak od stresa

Rezultati bi mogli dovesti do liječenja stresa, posttraumatskog poremećaja i tjeskobe, probioticima

FOTO: affen ajlfe/www.modup.net/flickr

Medical News Today piše da su znanstvenici sa sveučilišta Colorado Boulder pronašli dobru bakteriju koja štiti mozak od štetnog utjecaja stresa. Potvrdi li se ovo otkriće u kliničkim istraživanjima, rezultati bi mogli dovesti do liječenja stresa, posttraumatskog poremećaja i tjeskobe, probioticima.

Medical News Today u posljednje vrijeme često piše o studijama koje povezuju mozak i crijevne bakterije. Jedna od studija ukazala je na to kako nedostatak određene crijevne bakterije može promijeniti područja u mozgu koja su umiješana u tjeskobu i depresiju. Druga sugerira da lijekovi protiv želučane kiseline mogu inducirati depresiju. Isto tako, znanstvenici su sada pronašli vezu između zdravih crijeva i posttraumatskog poremećaja.

Veza između upala u mozgu i raspoloženja

Veza između crijevnih bakterija i mozga je dvosmjerna ulica. Nedostatak određenih bakterija vodi promjenama raspoloženja ali stres narušava zdravlje crijeva jednako kao i nezdrava hrana. Studija koju je vodio Matthew Frank s Odjela za psihologiju i neuroznanosti sveučilišta Colorado Boulder, otkrila je dobre bakterije koje imaju protuupalna svojstva koja se, vjeruju ovi znanstvenici, mogu iskoristiti u suzbijanju stresa. Saznanja su objavljena u časopisu Brain, Behavior and Immunity.

Frank kaže da postoji veza između upala u mozgu i poremećaja raspoloženja povezanog sa stresom.“I u literaturi nalazimo da ako induciramo upalnu imunološku reakciju, osoba će ubrzo pokazati znakove depresije i anksioznosti. Pomislite samo kako se osjećate kada dobijete gripu”, objašnjava Frank. Neke studije su pokazale da trauma može određena područja mozga učiniti osjetljivijima na nastali stres, a to čini vjerojatnijim da na stresnu situaciju reagiramo upalom.

Bakterija koja blokira utjecaj stresa

U ranijoj studiji koju su proveli isti znanstvenici, miševima je ubrizgavana bakterija mycobacterium vaccae te se pokazalo da su životinje, suočene s opasnom situacijom, bile manje tjeskobne i bilo je manje vjerojatno da će dobiti upalu ili kolitis. Nakon nekoliko tjedana ubrizgavanja bakterije, znanstvenici su izmjerili povećanu razinu protuupalnog proteina u mozgu glodavaca. Osim toga, vrijednosti alarmina, odnosno proteina kojeg inducira stres bile su niže, a receptora, čija je glavna uloga da sačuvaju protuupalne osobine imunoloških stanica mozga, bilo je više.

Ukratko, Frank i njegov tim sa sigurnošću su utvrdili da bakterija mycobacterium vaccae blokira utjecaj stresa stvarajući dugodjelujući fenotip u mozgu, otporan na stres. “Uspijemo li na ljudima postići isti efekt, to će imati ogromnog utjecaja na brojne neuroinflamatorne bolesti”, tvrdi Frank.