Znanstvenici u ekstazi. Snimili su životinju za koju se smatralo da je izumrla: 'Ovo je nevjerojatna vijest'
Jedini dokaz da je Attenboroughova ehidna ikad postojala bio je primjerak čuvan u muzeju u Nizozemskoj
Znanstvenici su tijekom ekspedicije u Indoneziji snimili životinju za koju se strahovalo da je izumrla. Attenboroughova dugokljuna ehidna, nazvana po prirodoslovcu Sir Davidu Attenboroughu, sisavac je koji polaže jaja, ima bodlje i kljun. Životinju se naziva “živim fosilom”, a smatra se da se prvi put pojavila prije otprilike 200 milijuna godina.
“Bio sam euforičan, cijeli tim bio je euforičan”, rekao je dr. James Kempton sa Sveučilišta Oxford za BBC o trenutku kada je ugledao dugokljunu ehidnu na snimci. Dr. Kempton predvodio je multinacionalni tim na jednomjesečnoj ekspediciji koja je prolazila prethodno neistraženim krševitim prašumskim staništem Kiklopskog gorja koje se nalazi 2000 metara iznad razine mora. Osim pronalaska “izgubljene ehidne”, ekspedicija je otkrila nove vrste insekata i žaba.
Osim čudnovatog kljunaša, ehidna je jedini sisavac koji polaže jaja. Od četiri vrste ehidne, tri imaju duge kljunove, a Attenboroughova ehidna i zapadna ehidna smatraju se kritično ugroženima.
Scientists have filmed an ancient egg-laying mammal named after Sir David Attenborough for the first time.
Dr James Kempton from Oxford University said they recorded four three-second clips of the Attenborough long-beaked echidnahttps://t.co/obnY1xCJLm pic.twitter.com/web93MreGx
— BBC Breakfast (@BBCBreakfast) November 10, 2023
‘Mislili smo da je već izumrla’
U posljednje 62 godine, jedini dokaz da je Attenboroughova ehidna ikad postojala bio je primjerak čuvan pod visokim nadzorom u Prirodoslovnom muzeju u Nizozemskoj. Važnost primjerka postala je jasna tek 1998. godine kada su rendgenske snimke otkrile da se ne radi o mladoj jedinki druge vrste ehidne, već o potpuno odrasloj drugoj vrsti. Tada je vrsta dobila ime po Sir Davidu Attenboroughu. “Ljudi su mislili da je životinja već izumrla. Dakle, ovo ponovno otkriće je nevjerojatna vijest”, objašnjava upravitelj zbirke Pepijn Kamminga.
Kiklopske planine su strme i opasne za istraživanje. Da bi došli do najviših uzvišenja, gdje se nalaze ehidne, znanstvenici su se morali penjati uz uske mahovine i korijenja drveća, često u kišnim uvjetima, sa strmim liticama s obje strane. Dva puta tijekom njihovog uspona planine su pogodili potresi.
“Kliziš posvuda. Izgrebu te i porežu. Oko tebe su otrovne životinje, zmije poput smrtonosne guje”, objašnjava dr. Kempton. “Pijavica ima doslovno posvuda. Pijavice nisu samo na podu, nego se penju po drveću, vise s drveća i onda padnu na vas da vam posišu krv.” Nakon što su znanstvenici stigli do viših dijelova Kiklopa, postalo je jasno da su planine pune vrsta koje su bile nove za znanost.
Što još tamo nije otkriveno?
Dr. Leonidas-Romanos Davranoglou, grčki stručnjak za insekte, opisao je kako su istraživači bili iznimno uzbuđeni na ekspediciji, nakon što su se popeli po strmim planinama. “Bili smo tako uzbuđeni jer smo cijelo vrijeme govorili ‘ovo je novo, ovo još nitko nije vidio'”, istaknuo je te ekspediciju nazvao monumentalnom.
Unatoč tome što je kritično ugrožena, Attenboroughova dugokljuna ehidna trenutno nije zaštićena vrsta u Indoneziji. Znanstvenici ne znaju kolika je njezina populacija niti je li održiva. “S obzirom na to da velik dio te prašume nije istražen, postavlja se pitanje što još tamo nismo otkrili. Attenboroughova dugokljuna ehidna simbol je onoga što trebamo zaštititi”, istaknuo je za BBC dr. Kempton.