FOTO: Sandro Lendler/Telegram

INTERVJU

Znanstvenik iz bolnice Srebrnjak: 'Pogađa me kampanja laži, u potpunosti se negira moj doprinos velikom projektu'

Profesor Mladen Merćep kaže kako je on bio prvi voditelj i autor ideje o centru translacijske medicine u Srebrnjaku

INTERVJU

Znanstvenik iz bolnice Srebrnjak: 'Pogađa me kampanja laži, u potpunosti se negira moj doprinos velikom projektu'

Profesor Mladen Merćep kaže kako je on bio prvi voditelj i autor ideje o centru translacijske medicine u Srebrnjaku

FOTO: Sandro Lendler/Telegram

"Smeta me i pogađa ta kampanja laži i dezinformacija koja se već neko vrijeme širi. U taj projekt, u znanstvenom smislu, nije bio uključen doktor Nogalo, kao ni profesori Vlahoviček i Ćustović, koji su vrhunski znanstvenici koje iznimno cijenim. Ali oni nisu sudjelovali u izradi projekta"

Novi ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak doktor Ivo Dumić-Čule u srpnju 2020. pozvao je prof. dr. sci. Mladena Merćepa, da se vrati u bolnicu. Profesor Merćep, koji je od 2010. do 2012. vodio Odjel za translacijsku medicinu bolnice, bio je ujedno i autor prijave i prvi voditelj projekta Dječjeg centra za translacijsku medicinu bolnice Srebrnjak (CCTM).

Ravnatelj Dumić-Čule izjavio je kako je profesor Merćep osmislio taj projekt od strateške važnosti za Hrvatsku te da će, budući je karijeru posvetio translacijskoj medicini, biti jamstvo uspješne budućnosti novog translacijskog centra.

‘Vrhunski znanstvenici koje cijenim’

Ovih dana, bivši ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak, nezakonito smijenjeni Boro Nogalo izjavio kako je on sa svojim timom stvarao taj projekt, a da su mu u tome pomagali profesor Kristian Vlahoviček, akademik Adnan Ćustović te profesorica Mirjana Turkalj. “Mislim da se u sedlo mora vratiti moj tim, koji je stvorio ovaj projekt”, izjavio je Nogalo u nedavnom gostovanju na N1 televiziji, dodavši da trenutno vodstvo nema veze s projektom.

“Smeta me i pogađa ta kampanja laži i dezinformacija koja se već neko vrijeme širi”, kaže prof. Merćep u razgovoru za Telegram. “U taj projekt, u znanstvenom smislu, nije bio uključen doktor Nogalo, kao ni profesori Vlahoviček i Ćustović, koji su vrhunski znanstvenici i koje iznimno cijenim”.

“Ali oni nisu sudjelovali u izradi projekta u vrijeme kada sam ga ja vodio, od njegovog odabira u veljači 2010. do kraja studenog 2012., kad mi je istekao ugovor o radu na određeno vrijeme. S velikim zadovoljstvom ću s njima surađivati na budućim znanstveno-istraživačkim CCTM projektima”, kaže Merćep.

Što kaže prof. Merćep?

Merćep dodaje kako ne može razumjeti ni profesoricu Mirjanu Turkalj koja ga je dovela u bolnicu Srebrnjak i koja je u privatnoj korespondenciji uvijek isticala da je Merćep idejni tvorac, autor prijave, realizator ideje te prvi voditelj projekta Centar kompetencije u translacijskoj medicini, CCTM, da bi potom, kaže Merćep, promijenila mišljenje.

“Što je to u ljudskom biću,“ kaže profesor Merćep, “da se može odreći vlastitih saznanja i istine te da bi sada potpuno negirala moj doprinos projektu, pogotovo stoga jer smo inicijalno izvrsno surađivali nakon njegovog dobivanja? Dok sam ja koncipirao istraživački dio, profesorica Turkalj je u najvećem dijelu koncipirala klinički dio CCMT-a”.

Sukob Bandića i Nogala

Tako eto već više od godine i pol dana ne prestaju skandali vezani iz Dječju bolnicu Srebrnjak. Sve je počelo u prosincu 2019. godine, kada je gradonačelnik Zagreba Milan Bandić smijenio tadašnjeg ravnatelja bolnice Boru Nogala. Bila je to senzacija jer je gradonačelnik godinama podržavao Nogala na čelu bolnice.

No, zatim je gradonačelnik Bandić poželio kontrolirati gradnju Dječjeg centra za translacijsku medicinu vrijednog oko 430 milijuna kuna. Mediji su izvještavali kako je sukob izbio i zbog toga što je Bandić želio nove sadržaje na prostoru bivšeg sanatorija Brestovac, te je nastojao staviti pod svoju kontrolu veliko zemljište od oko 80 tisuća metara četvornih na Medvednici koje je u vlasništvu Dječje bolnice Srebrnjak.

Uhićenja zbog Nogalove smjene

Formalno, Grad Zagreb optužio je Nogala za nepravilnosti oko zapošljavanja. Bandić je tada govorio kako nije on smijenio Nogala nego je to ovaj učinio sam. Kazao je kako ga je primio na razgovor, a da mu je Nogalo rekao da od političara cijeni samo njega i Tuđmana, te da zna biti isključivo ravnatelj.

“Na to sam mu rekao da nemamo više o čemu razgovarati i tu smo se razišli,“ tvrdio je Bandić. Mjesecima nakon toga Nogalo i Bandić međusobno se su optuživali, i kad se mislilo da je smrću gradonačelnika na cijeli slučaj stavljena točka, došlo je do novog razvoja događaja. Policija je uhitila predsjednicu Upravnog vijeća bolnice, 83-godišnju profesoricu Anu Stavljenić Rukavinu, te članicu Upravnog vijeća Andreu Šulentić, pod sumnjom da su zloporabile ovlasti po nalogu gradonačelnika Bandića, te da su provele nezakonitu smjenu Nogala.

Županijski sud u Zagrebu u međuvremenu je potvrdio kako je Nogalova smjena bila nezakonita. Za ravnatelja bolnice Srebrnjak u konačnici je na natječaju odabran tada 32-godišnji specijalizant radiologije Ivo Dumić-Čule, a postavljala su se pitanja o budućnosti velikog projekta translacijske medicine.

Dokumentacija o projektu

Profesor Merćep predočio nam je opsežnu dokumentaciju na hrvatskom i engleskom jezik u kojoj se nalaze svi detalji o tome kad se i kako počelo raditi na projektu translacijskog centra, kad je dovršen poslovni plan, kako su dobivene suglasnosti i dozvole te brojni mailovi koji su razmjenjivani s domaćim i stranim institucijama.

Iz tih se dokumenata vidi da je profesor Merćep vodio cijeli taj projekt od samog začetka te da je on autor prve prijave i prvi voditelj CCTM projekta. Među ostalim, u dokumentu Central Office for Development Strategy of EU Funds, stoji da je Projekt menadžer za bolnicu Srebrnjak Mladen Merćep.

Od 26 projekata, prošla 2

Već 1. travnja 2009., priča Merćep, poslan je iz bolnice na adresu BICRO-a, Poslovno-inovacijskog centra Hrvatske, prijedlog projekta CCTM, a 23. srpnja došla je obavijest da je projekt uvršten na pred-listu projekata za sufinanciranje iz strukturnih fondova, prisjeća se.

Početkom siječnja 2010. CCTM je uvršten na listu projekata za Pomoć Phare 2006. konzultanata u razvoju infrastrukturnog projekta, koji je uključivao izgradnju neophodne infrastrukture. Riječ je o objektima, objašnjava Merćep, poput bioloških, kemijskih i analitičkih laboratorija, jedinice za klinička istraživanja, prostora gdje će se držati životinje, biblioteka, sale za sastanke i sobe za boravak gostujućih stručnjaka.

Od 26 predloženih projekata Ministarstvo znanosti prihvatilo je dva, a jedan je bio projekt Dječje bolnice Srebrnjak. U veljači 2010. profesor Merćep je, kaže, ravnatelju Nogalu i Upravnom odboru bolnice poslao opis projekta.

Konačno potpisani ugovori

CCTM projekt bolnice Srebrnjak, odnosno Ministarstva znanosti, prihvatila je i odobrila Europska unija koja će financirati 85 posto troškova. Premda se već od potpisivanja ugovora 12.7.2019. moglo početi s realizacijom projekta, ključni ugovori o izradi izvedbenog projekta i gradnji, te nadzoru i vođenju projekta potpisani su tek u proljeće ove godine. Time su konačno stvorene pretpostavke za njegovo dovršenje do kraja korištenja EU sredstava za razdoblje 2014.-2020. godine.

”Vrlo je bitno i imenovanje voditelja projekta CCTM koji će osiguravati učinkovitu provedbu projekta, inicirati suradnje s domaći i stranim suradnicima te privlačiti sredstva za znanstveno-istraživačke projekte. Trenutno je to mjesto upražnjeno, a u projektu postoje sredstva za plaću voditelja projekta koja međutim nisu nikada bila angažirana,” napominje profesor Merćep.

Transformacija dječje bolnice

Prema potpisanom ugovoru cilj CCTM projekta je organizacijska reforma Dječje bolnica Srebrnjak i njena transformacija iz pedijatarske bolnice u klinički istraživački centar i polikliniku specijaliziranu za dječje bolesti. Također jačanje kapaciteta za provođenje vrhunskih biomedicinskih istraživačko-razvojnih aktivnosti te ostvarenje suradnje s poslovnim partnerima na interdisciplinarnim istraživanjima.

To bi sve, kaže profesor Merćep, rezultiralo stvaranjem novih znanja, dijagnostičkih metoda, terapijskih postupaka, lijekova, metoda prevencije ili drugim rješenjima usmjerenim na umanjivanje negativnih učinaka bolesti, prvenstveno u djece. Ciljevi projekta, ističe profesor Merćep, su ostvariti istraživačko-razvojne aktivnosti koje uključuju temeljna i klinička istraživanja, aktivnosti dijagnostike i liječenje pedijatarske populacije, obrazovne aktivnosti te razvoj primijenjenih biomedicinskih istraživanja.

Također pronalazit će se nove, prvenstveno neinvazivne metode dijagnostike, terapije i prevencije kroničnih bolesti djece. Budući da je Dječja bolnica Srebrnjak ujedno i Referentni centar Ministarstva zdravstva za kliničku alergologiju djece pokrenut će se i istraživačko-razvojni programa na području alergijskih i dišnih bolesti u djece.

Potrebna 93 nova istraživača

Potpisivanjem ugovora Dječja bolnica Srebrnjak je preuzela više izazovnih obveza poput uspostave kardiokirurgije u djece, objavljivanja 141 znanstvenih radova indeksiranih u znanstvenoj bazi podataka Web of Science tijekom pet godina od završetka gradnje CCTM-a. Profesor Merćep kaže da bi se mogli ispuniti ambiciozni ciljevi projekta te zadovoljiti preuzete ugovorne obveze, nužno je zapošljavanje 93 novih istraživača koji će imati izvrsnu priliku za profesionalni rast i razvoj, te doprinos zajednici.

”Budući da se u Hrvatskoj kardiokirurški zahvati kod djece obavljaju jedino na KBC Zagreb, razvidno je da će se ovaj, ali i ciljevi vezani na broj objavljenih znanstvenih radova i broj novih istraživača, moći zadovoljiti jedino kroz dogovor sa zainteresiranim ustanovama i osnivačima ovih ustanova, odnosno dogovorom Grada Zagreba i Vlade. Što se taj dogovor ostvari brže i cjelovitije, pokretanje i funkcioniranje CCTM-a će biti jednostavnije i učinkovitije” ističe profesor Merćep.

Hoće li biti financijski održiv?

Bitno je za cijeli projekt i financijska samoodrživost, kaže. Dakle, da primjenom novih metoda terapija i dijagnostičkih potpora, unaprijedi zdravlje djece, da se to napravi u najbržem mogućem roku te da se sve to financijski isplati. Stoga je, ponavlja profesor Merćep, nužno odabrati aktivnosti koje mogu najbrže dovesti do uvođenja novih oblika liječenja uz mogućnost njihovog daljnjeg unaprjeđenja i inoviranja stvaranjem novih patentabilnih izuma. Kasnije će se nova napredna oprema koristiti za uvođenje dijagnostičkih testova koji trenutno nisu dostupni kod nas te za razvoj potpuno novih testova.

Jedna od ideja profesor Merćepa je uvesti više oblika staničnih imunoterapija tumora. “Prvi oblik je liječenje genski modificiranim T limfocitima koji na površini izlažu kimeričke antigenske receptore (CAR T-limfociti) kojim se određuje vrsta antigena odnosno tumora koji takvi limfociti prepoznaju i uklanjaju iz organizma.“ Inicijalno su djeca na ovaj oblik liječenja išla u SAD, a troškovi ovih oblika liječenja bili su iznimno visoki te se kreću oko 400.000 dolara za stanične pripravke plus ostali troškovi boravka i liječenja u bolnici.

„Taj oblik liječenja koristi se, za sada, kao krajnja instanca, kad se iscrpe sve druge metode te kad bolest postane rezistentna na druge oblike liječenja. Kod nekih oblika leukemija i limfoma rezultati su odlični, ali oni pokazuju značajan potencijal u liječenju multiplog mijeloma te solidnih tumora. Naša namjera je da uvedemo liječenje CAR T-limfocite u liječenju leukemija i limfoma za koje je učinkovitost već dokazana te da ove oblike liječenja proširimo na tumore kao što su npr. neuroblastomi u djece za koje trenutno ne postoji zadovoljavajući oblik liječenja“ navodi profesor Merćep.

Suradnja s drugim bolnicama

Ideja profesora Merćepa je također da Srebrnjak bude mjesto gdje će se proizvoditi stanični pripravci, koji će biti neusporedivo jeftiniji nego u inozemstvu, a ovi personalizirani pripravci će se pacijentima davati u drugim kliničkim ustanovama u Zagrebu i Hrvatskoj.

“Da bi ovaj projekt zaživio i prije završetka izgradnje zgrade CCTM-a na Srebrnjaku, uspostavili smo suradnju s kolegama iz Zavoda za hematologiju i onkologiju Klinke za dječje bolesti Zagreb te Kliničkog bolničkog centra Zagreb. U Klinici za traumatologiju Kliničkog bolničkog centra Sestre Milosrdnice postoji relativno mali laboratorij u kojemu bi se proizvodnja ovih staničnih pripravci pripravaka mogla pokrenuti vrlo brzo.

Dogovoreno je da iskoristimo njihova specifična znanja u proizvodnji drugih staničnih pripravaka te da uz opremu i znanja Dječje bolnice Srebrnjak liječenje CAR T-limfocitima uvedemo čim prije. Nužne preduvjete za uvođenje ovog oblika liječenja planiramo osigurati dobrom suradnjom s Ministarstvom zdravstva. Ovakav oblik liječenja možemo relativno brzo uvesti jedino udruživanjem i zajedničkim radom.“

Ambiciozni planovi za budućnost

Da bi pribavili sredstva za kupovinu kemikalija i drugog potrošnog materijala, eventualno slanje ljudi na edukaciju u suradne kliničke ustanove u inozemstvu, profesor Merćep u rujnu planira pokrenuti prikupljanje donacija. Mislim da bi u slučaju uspješnog provođenja planiranih aktivnosti liječenje prvih pacijenata mogli započeti za oko godinu dana” ističe profesor Merćep.

Uz liječenje CAR T-limfocitima, planira se i uvođenje liječenje tumor infiltrirajućim limfocitima specifičnim za mutirane bjelančevine tumora. Dokazano je da ovaj oblik liječenja može dovesti do višegodišnje remisije, a možda i do izlječenja, tumora dojke koji je razvio rezistenciju na sve ostale oblike liječenja te je razvio brojne i velike metastaze u raznim dijelovima tijela.

Izgledno je, kaže profesor Merćep, da se ovaj oblik liječenja može primijeniti i u ostalim oblicima solidnih tumora ukoliko je tumor prožet limfocitima T. „Uvođenjem ovih oblika liječenja bi se otvorila mogućnost liječenja pacijenata s različitim vrstama tumora kojima drugi oblici liječenja više ne djeluju. Profesor Merćep zamislio je da istraživački dio CCTM-a djeluje mini farmaceutsku biotehnološka kompanija za razvoj novih, inovativnih rješenja uz maksimalno korištenje opreme i osoblja za uvođenje dijagnostičkih i terapijskih postupaka kako bi ona osigurala dio prihoda.

Impresivna biografija

Iskustva za takav pothvat doktor Merćep ima više nego dovoljno. Završio je kao prva generacija Medicinski fakultet u Splitu, a nakon toga radio je u prestižnim svjetskim institutima, među ostalim na Nacionalnom institut u za zdravlje u SAD, njemačkom centru za rak u Heidelbergu te u istraživačkom centru farmaceutske kompanije Ciba/Novartis u Baselu. U Zagrebu je godinama radio u istraživačkom centru Plive, a kasnije je surađivao i sa Švicarskim institutom za istraživanje alergije i astme u Davosu.

Na Srebrnjak se vratio s pozicije direktora odjela za translacijska istraživanja i voditelja laboratorija za staničnu biologiju u Mediteranskom institutu za istraživanje života MedILS. Objavljivao je u prestižnim znanstvenim časopisima kao što su Science i Nature koji su citirani više od 2100 puta. Autor je 31 patenta te je odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Nikole Tesle za osobite zasluge u izumiteljstvu.

Sve je stvar dobre volje

S obzirom da je su ugovori o realizaciji izradi izvedbenog projekta i građenju zgrade CCTM-a, te nadzoru i upravljanju projekta potpisani s rokom dovršenja u proljeće 2023. nužno je osigurati sredstva za zapošljavanja novih djelatnika i znanstveno-istraživačkih aktivnosti kako bi se spremno dočekao završetak gradnje CCTM-a.

Sredstva za pokretanje aktivnosti u iznosu od oko 14 milijuna kuna trebala bi biti isplaćena iz TEHCRO programa, ali se to, ističe profesor Merćep, nikada nije dogodilo. Stoga je sada samo stvar tehnike i dobre volje da se započne s predviđenim aktivnostima i projekt uspješno pripremi za početak djelovanja. Osim, dakako, ako se opet ne pokuša opstruirati taj važan projekt.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu