Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Znate kako nam uvijek govore da odjeću treba oprati prije prvog nošenja? Evo zašto

Vjerujte nam, ne želite te kemikalije u svom organizmu

ZADNJA IZMJENA: kol 5, 2019
Foto: Getty Images/iStockphoto

Ako ste od onih koji nemaju strpljenja nego odmah odjenu novi komad odjeće, sve su šanse da biste se, poslije nekoliko dana, mogli kajati.

Kontaktni alergijski dermatitis je imunološka reakcija koja nastaje kada alergen dođe u kontakt s kožom. Reakcija je zakašnjela, javlja se nekoliko dana nakon što smo bili izloženi alergenu, a može trajati tjednima. Obično nastaje zbog disperzivnih boja koje se koriste kod bojanja, prvenstveno, sintetičkih tkanina. Na novoj odjeći boje su prisutne u velikim količinama.

Širenje boje iz odjeće

Znojenje i trenje mogu prouzrokovati širenje boje iz odjeće. Sjajna, rastezljiva odjeća u kojoj, na primjer, vježbamo često je kriva za kontaktni alergijski dermatitis. Ako pacijent ima osip na stražnjem dijelu vrata, duž bokova, oko pazuha, liječnika prvo zanima što odjene kada vježba.

Pranje nove odjeće je najbolji način ograničavanja rizika nastanka takve reakcije, time ćemo ukloniti dodatnu boju i biti manje izloženi alergenu. U rijetkim slučajevima pranje može spriječiti nastanak nove alergije. Ako boja stigne na kakvu otvorenu ranu, to može aktivirati imunološki sustav i stvoriti trajnu osjetljivost.

Nije samo stvar u alergiji

Alergijski osip nije jedini zdravstveni problem povezan s kemikalijama iz tkanina. Švedska studija testirala je uzorke odjeće različitog materijala, boje, branda. Našli su kinolin, ili njegov derivat, osobito u poliesterskim tkaninama. Kinolin se smatra kancerogenim.

Ulrika Nilsson, profesorica analitičke kemije, spominje i nitroanilin i benzotiazol kao dodatna dva spoja koja loše utječu na ljudsko zdravlje, a mogu izazvati karcinom. Neki od ovih spojeva mogu ostati u tkanini dok drugi mogu polagano prodirati u našu kožu ili zrak koji udišemo kako odjeća stari. Na žalost, ove kemikalije nisu dobro proučene, kaže profesorica Nilssen.

Sintetički materijali tretiraju se više

U vašem je najboljem interesu da operete odjeću prije nošenja jer to smanjuje količinu kemikalija zaostalu u procesu proizvodnje. No ni to ne sprječava da se kemikalije razgrađuju i prodiru s odjeće u našu kožu i zrak koji udišemo.

Nema jednostavnog načina što savjetovati ljudima koja je odjeća sigurnija. Neka istraživanja pokazuju da se sintetički materijali tretiraju s više kemikalija nego prirodni kao pamuk.

Eva Benedik
Telegram autor
1537 članaka Više o autoru
Više s weba