Zvonjava u ušima i kronična bol su povezani, tvrdi novo istraživanje

Stanje koje uzrokuje stalno zujanje u ušima i kronična bol koja ne prolazi na neki način su povezani, tvrdi novo istraživanje. Znanstvenici tvrde da su tinitus, konstantna zvonjava u ušima i stanje kronične boli, rezultat sličnih promjena u dvije regije u mozgu.

Ove regije, nucleus accumbens i ventromedial prefrontal korteks, nalaze se sprijeda i vjerojatno se ponašaju kao “čuvari vrata” za senzorne podražaje kao što su buka i bol.

Profesor Josef Rauschecker sa Sveučilišta Georgetown, kaže da je to vrlo pametan sustav. Nekoliko sustava u mozgu pomažu ljudima da se nose sa bujicom informacija koje pristižu svake sekunde. Ovi sustavi filtriraju informacije koje nisu važne.

Signali nisu filtrirani na pravi način

Rauschecker je to usporedio sa vlakom koji stiže svaki sat i izluđuje nas, ali mozak poslije nekog vremena shvaća da buka nije opasna pa više ne obraća pozornost.

Ali kod ljudi sa tinitusom i kroničnom boli, nešto nije u redu sa “čuvarom vrata”. Umjesto da mozak ignorira signal, informacija prolazi. U oba slučaja tijelo šalje signal u mozak koji ustvari ništa ne znači jer ovi signali nisu filtrirani na način na koji bi trebali biti.

Gledajući magnetskom rezonancom unutar mozga u oba slučaja uočeno je da je regija mozga, ventromedijalni prefrontalni korteks, manja i ima manje sive tvari. Funkcionalna magnetska rezonanca koja pokazuje razinu aktivnosti u mozgu, pokazala je da je druga regija mozga, nucleus accumbens, kod ljudi sa tinitusom i kroničnom boli pokazala povećanu aktivnost.

Depresija i nesanica povezani s istim regijama mozga

Obje regije vezane su uz reguliranje emocija i izvršavanje zadataka. Izvršna funkcija je vrsta mišljenja koja kontrolira druge tipove razmišljanja kao planiranje i izvršenje zadatka ili izmjenu između zadaća. Zbog toga, ove regije čine centralni vratarski sustav, odgovornim za evaluiranje pristiglih signala i kontrolu protoka informacija, sugerira studija.

To je zanimljiva ideja bazirana na čvrstim činjenicama, kaže profesor Rauschecker, što otvara mogućnost novih tretmana i prevencije. Prijašnja su istraživanja pokazala da su drugi poremećaji, poput depresije i nesanice, povezani sa istim regijama u mozgu. Negativna stanja kao depresija, tjeskoba, kronična bol imaju slične krugove u mozgu ali postoje i suptilne razlike između svih njih.

Jedan način razmišljanja o njima je da se uzme u obzir ovisnost. Osobe ovisne o alkoholu nisu nužno ovisne o kokainu ili seksu. Dok sve ovisnosti uključuju slične regije mozga razlikuju se u specifičnim detaljima. Znači liječenje jednog stanja neće nužno pomoći drugome stanju.