Amerika uvodi nov i potencijalno odličan način financiranja startupa. Pitali smo stručnjake što misle
Domaći strtupovci o prednostima i nedostacima equity crowdfundinga
Prekjučer je u Americi na snagu stupio zakon koji omogućava takozvani equity crowdfunding, čime je startupovima otvoren novi kanal prikupljanja kapitala. Poduzetnici neće ovisiti o akreditiranim investitorima, poslovnim anđela ili venture fondovima, već će kapital, u zamjenu za vlasničke udjele, moći prikupljati preko crowdfunding platformi poput Kickstartera.
To predstavlja ozbiljnu liberalizaciju u načinu prikupljanja kapitala koja bi mogla olakšati poslovanje u početnim, razvojnim fazama kompanija. Do sada se preko crowdfunding platformi mogla tražiti investicija za konkretne projekte ili proizvode, a sada će se direktno moći prodavati vlasnički udjeli.
Što misli o ovom konceptu prikupljanja seed kapitala pitali smo, Vedrana Vukmana, direktora startup firme Streaming Solutions, veterana crowdfundinga Hrvoja Hafnera i poznatog IT poduzetnika Hrvoja Prpića, Potonji s ovim modelom privlačenja kapitala već ima iskustva. Naime, sredstva za pokretanje Trilleniuma, 3D virtualnog shopping centra, Prpić je djelomično prikupljao i na ovaj način, odnosno putem britanske platforme Seedrs koja omogućava prikupljanje početne investicije u zamjenu za vlasničke udjele.
Ovo znači na milijarde dolara dodatnog kapitala
Prema prvim procjenama, nova regulativa equity crowdfundinga će osloboditi pristup novom kapitalu, a poduzetnici će imati priliku da u manje vremena uspiju prikupiti više financijskih sredstava.
“Sve zajedno, equity crowdfunding bi od neakreditiranih investitora svake godine mogao, samo na američkom tržištu,donijeti startupovima nekoliko milijardi dolara dodatnog kapitala”, tvrdi Matt Dellorso, suosnivač i izvršni direktor investicijske firme WealthForge za Enterpreneur.
Super stvar za startupove
Vedran Vukman, direktor i suosnivač tvrtke Streaming Solutions, s kojim smo pričali nakon što je svoju kameru za streaming Vyocam otišao predstaviti na najveći Sajam potrošačke elektronike CES i koji je sam na svojoj koži osjetio mukotrpan put traženja investitora, kaže da je equity crowdfunding super stvar za startupove. Equity crowdfunding otvara još jedan kanal prema seed novcu, neophodnom za razvoj bilo kakvog biznisa, to jest, proizvoda ili usluge. “Znam ja onu mantru, može se od nule. Da, istina je da novac nije jedini bitan, ali ne trebamo se zavaravati. Funding novac je neophodan za razvoj poslovanja”, kaže Vukman.
Domaći stručnjak za crowdfunding i autor bloga Crowdfunding.hr Hrvoje Hafner, koji pomno prati što se događa na globalnoj crowdfunding sceni, objasnio je za Telegram što se novom regulativom na američkom tržištu zapravo mijenja.
“Nakon što je sredinom 2012. Barack Obama donio JOBS Act, dugo se čekalo da se olabave i pravila investiranja, pogotovo ona koja se odnose na investitore koji mogu sudjelovati u procesu. Na poglavlje 3 JOBS zakona, koje je jučer stupilo na snagu, u Americi se gleda kao na potencijalni “game changer” za prikupljanje kapitala za mlade tvrtke s velikim potencijalom za rast, jer se njime otvara mogućnost za ulaganja neakreditiranim investitorima”, objašnjava Hafner.
Do sada su ulagali samo akreditirani investitori
U SAD-u je dosad investiranje u projekte bilo rezervirano za tzv. akreditirane investitore, ljude čije osobno bogatstvo prelazi milijun dolara ili ostvaruju prihode od 200.000 dolara godišnje. Po novome, investicijska scena se otvara prema van, i svatko tko želi moći će na crowdfunding platformama uložiti novac u projekt koji mu se svidi u zamjenu za vlasnički udjel.
Ipak, Hafner ukazuje na određene nedostatke. “Primjerice, neka pravila poglavlja 3 su prestroga i zbog toga se kvalitetni tehnološki startupi koji su već primali investicije poslovnih anđela ili VC fondove neće odlučiti za ovu equity crowdfunding alternativu”, smatra Hafner. “Prije svega, jer je maksimalan iznos koji je moguće prikupiti na taj način tek milijun dolara (a medijan u seed rundama u Americi za kvalitetne startupe je preko dva milijuna dolara), ali i zbog dodatnih troškova koje će startupi imati.”
Visoki troškovi, puno papirologije
“Troškovi za equity crowdfunding, kako bi projekti zadovoljili uvjete promocijske kampanje za investiranje u trajanju godinu dana će se kretati između 50 i 100 tisuća dolara, plus dodatnih od pet do sedam posto, koliko će platforme naplaćivati svoje usluge.”
Osim papirologije i neizbježno plaćanje pravnicima koji će pripremati potrebnu dokumentaciju, startupovi će imati obvezu sastavljanja i slanja redovitih financijskih izvješća ulagačima, što također podrazumijeva dodatne troškove.
“Zbog toga će ponuda neakreditiranim investitorima vrlo vjerojatno biti loša. Dakle obećanje da će zbog novog zakona građani moći investirati u novi Facebook i Google je vrlo upitno jer ga oni neće koristiti”, kaže Hafner.
Zaštita neiskusnih ulagača
Hafner objašnjava da je takva stroga regulativa donesena zato što je u balansiranju između formiranja kapitala i zaštite investitora, SEC (Američka komisija za vrijednosne papire i burze) zauzimao stav da je najbolja zaštita manje upućenih i manje imućnih investitora ta da ih drži podalje od tržišta visokog rizika kakve startup tvrtke i jesu.
Kako bilo, Slava Rubin, direktor jedne od popularnijih platformi za crowdfunding, Indiegogo, koja se do sada fokusirala na nagradni i donacijski model, već je najavio da će razvijati mogućnosti unutar Indiegogo platforme i za equity crowdfunding model.
Osnivač Trilleniuma i član hrvatske mreže poslovnih anđela CRANE Hrvoje Prpić kaže da je glavna prednost equity crowdfundinga to što se time povećava dostupnost kapitala startupima.
Puno bolje rješenje za tvrtke koje se bave uslugama
“Sličan koncept je običan crowdfunding – Kickstarter, Indiegogo – koji su nam donijeli jako puno novina upravo zahvaljujući tome što i obični ljudi mogu sudjelovati u odlučivanju u kojem smjeru tržište treba krenuti. Jedan od poznatih primjera je pametni sat Pebble bez čijeg uspjeha vjerojatno ne bi danas bilo ni Appleovih ni Samsungovih pametnih satova”, kaže.
Equity crowdfunding bolje je rješenje za tvrtke koje se bave uslugama, a ne proizvodima, objašnjava Prpić. “Na primjer, ako sam ja kao korisnik zainteresiran za razvoj igara u virtualnoj stvarnosti i spreman sam to subvencionirati, a vrlo vjerojatno i zaraditi na tome, onda sam spremniji uložiti puno više novaca nego je to cijena jedne igre. Ako nagrada za taj moj ulog nije novčana, što će mi deset licenci iste igre?”
Glavni nedostatak je ulaganje srcem
Prpić kaže da je glavni nedostatak to što se u crowdinvestingu ulaže srcem, a ne glavom, pa su pogreške česte. Iskusni investitori će stoga odbiti puno veći broj startupa jer razmišljaju racionalno, a ne emocionalno, kaže Prpić.
Na pitanje u kojoj će mjeri otvaranje ulazak običnih ljudi u investiranje kroz equity crowdfunding biti bolno, s obzirom da ljudi često ne shvaćaju da se radi o rizičnom ulaganju, odnosno da postoje šanse da projekt propadne, Prpić daje primjer Seedrsa, britanske platforme za crowdinvesting.
“Da biste pristupili ulaganju na platformi Seedrs, ispunjavate jedan kviz u kojem morate točno odgovoriti na sedam pitanja. Kroz svih sedam pitanja provlači se vaša osobna odgovornost i dokazujete da ste svjesni u kakav projekt ulazite”. kaže.
Liberalizacija investicijske scene
S obzirom da je hrvatska mreža poslovnih anđela CRANE pokrenula inicijativu certificiranja poslovnih anđela, zamolili smo Hrvoja Prpića da iz te perspektive prokomentira svojevrsnu liberalizaciju investicijske scene.
“Prijedlog certificiranja poslovnih anđela je uvod u program poticanja ulaganja u startupe na sasvim drugačiji način. Oba načina su kompatibilna i nadopunjuju se. Naprimjer, moj Trillenium je financiran mojim osobnim novcem do iznosa od 1 milijun funti. Nakon toga su u Trillenium ušla dva poslovna anđela koja su donijela tvrtki dodatnih 75.000 funti. Ujedinjeno kraljevstvo je tu investiciju subvencioniralo sa 37.500 funti koje je vratilo poslovnim anđelima”, kaže Prpić.
“Nakon toga smo imali uspješnu crowdinvesting kampanju u iznosu od 200.000 funti gdje je svim britanskim građanima država vratila 30 posto uloga u Trillenium. Kao što možemo vidjeti na tom primjeru, subvencioniranje države je pomoglo pri financiranju startupa, a ulaganje poslovnih anđela nije nekompatibilno s crowdinvestingom”, objašnjava.
Potvrda kroz crowdinvesting
Hoće li poduzetnici koji se odluče na ovaj način prikupljati sredstva time postati manje zanimljivi venture fondovima, poslovnim anđelima, Prpić kaže da će prije VC fondovi i poslovni anđeli postati manje zanimljivi startupima nego obrnuto.
“Ja bih itekako bio sretan da moja investicija još jednom dobije potvrdu kroz crowdinvesting. Obično je to nešto viša valuacija nego kod direktnog ulaganja, a i time pokazujemo da naš proizvod podržava daleko veći broj ljudi, ne samo mi”, zaključuje Prpić.