Ekonomisti kažu da rate kredita u eurima neće rasti (barem do 2018.)

Hrvatski ekonomski analitičari danas su smireno reagirali na upozorenja guvernera HNB Borisa Vujčića da bi rate kredita u eurima mogle početi rasti jer su banke kredite vezane uz kamatne stope euribor i libor prema kojima banke posuđuju novac jedne drugima.

Vujčić je ustvrdio da je likvidnost banaka prevelika, rekao da treba pitati vlasnike banaka zašto ne plasiraju više kredita i upozorio da je na tržištu puno “opasnih proizvoda”, odnosno da je više od trećine stambenih kredita u Hrvatskoj vezano uz euribor i libor. “Obzirom na razine na kojima su danas euribor i libor, možemo s puno većom izvjesnošću nego ranije očekivati rast tih kamatnih stopa u budućnosti, bi moglo dovesti do bitno većeg rasta rata kredita nego što ljudi očekuju”, rekao je guverner Vujčić

Poskupljenja kredita u eurima, tvrde analitičari, ipak vjerojatno neće biti, barem zasad jer će Europska središnja banka idućih godinu i pol dana voditi labavu europsku politiku što znači i rekordno niske kamate. Štoviše, kažu neki, zbog kamatnih stopa u Hrvatskoj koje su više nego u EU, građani bi mogli početi tražiti kredite u bankama iz EU.

“Hrvatske banke plasiraju manje kredita jer je u Hrvatskoj razduživanje još u jeku, posebno među građanima”, rekao nam je jedan od analitičara iz banaka s kojima smo razgovarali, “i dalje se najviše traže nenamjenski, gotovinski krediti za građanstvo i financiranje radnog kapitala u korporativnom sektoru.” Za jače kreditiranje gospodarstva banke očekuju povoljnije makroekonomske uvjete a u međuvremenu ne očekuju poskupljenje kredita. “Euribor i libor su na rekordno niskim razinama. Na razini cijelog sustava neto kamatne marže, kao razlika između kamatnih prihoda i rashoda, su proteklih godina bile stabilne, tako da nagli rast kamata ne vidimo u svojim projekcijama u narednih nekoliko godina”.

Kamate u Hrvatskoj već su previsoke za prosjek EU

Ekonomist Ante Babić smatra kako u budućnosti ne bi trebalo doći do povećanja rata kredita u eurima, odnosno da korisnike kredita u eurima, prvenstveno stambenih, ne čeka sudbina koja je zadesila korisnike kredita vezanih uz švicarski franak.

“Ne znam točno na što je guverner Vujčić mislio, ali ne vjerujem da se to može dogoditi. Svima je u interesu da se potakne tržište nekretnina, a to se neće postići povećanjem kamatnih stopa već njihovim smanjivanjem”, kazao je Babić. U Hrvatskoj su, tvrdi kamate na kredite previsoke u odnosu na prosjek EU. “Postoji mogućnost da hrvatski građani u budućnosti više počnu dizati kredite izravno iz banaka zemalja Europske unije i u tom bi slučaju postajala tendencija smanjenja ovdašnjih kamatnih stopa na kredite”, naveo je Babić.

Novac će u cijeloj EU biti jeftin do 2018.

Zbog puno novca u sustavu u EU i rekordno niskih kamata od 0,05 posto novac će još barem godinu i pol biti jeftin, rekao je jedan ekonomski stručnjak iz bankarskih krugova koji je želio ostati anoniman.

“Prema vrlo pouzdanim istraživanjima, do rasta referentne kamatne stope, koja će utjecati na kretanje Euribora neće doći prije 2018., a do tada ovdašnje vlasti imaju i mnogo prostora i mnogo alata da uklone eventualne rizike koji bi mogli dovesti do povećanja rata kredita u eurima”, rekao je taj stručnjak.

I on procjenjuje da su vrlo male šanse da ovdašnji korisnici kredita u eurima dožive sudbinu korisnika kredita u švicarskim francima. Da do toga ne bi trebalo doći potkrijepio je činjenicom ovdašnje aktualne slabe potražnje za kreditima, odnosno i on smatra da postoji vrlo velika vjerojatnost da će sve više naših građana po kredite početi odlaziti u inozemstvo.

A ni tada ECB neće dizati kamate ako se EU gospodarstvo ne oporavi

Kamatne su stope u eurozoni, istaknuo je, trenutno na izrazito niskim razinama jer se europsko gospodarstvo sporo oporavlja, a postoji i strahod deflacije. Ti problemi, dodao je, neće se riješiti preko noći te će proći tri, pet ili sedam godina da se monetarna politika ECB-a vrati u normalne, nekadašnje okvire.

Tek oko 2018. godine, ECB će, ovisno o stanju gospodarstva eurozone, povećati kamate, što bi moglo utjecati na povećanje kamata na kredite. Međutim, kreditima u eurima ne prijeti takva opasnost kakva je zadesila kredite u ‘švicarcima’ jer problem potonjih kredita nije u visini kamata nego u rastu tečaja franka prema euru i, posljedično, kuni.

Postavlja se, međutim, pitanje kako će se u cijeloj situaciji postaviti HNB, što će se događati ako HNB odustane od održavanja stabilnog tečaja kune?

“Ključno je, naravno, kakvo će u budućnosti biti ponašanje fiskalnih vlasti budući da fiskalna politika određuje stabilnost domaće valute. Fiskalne vlasti, međutim, imaju veliki prostor i dovoljno vremena da zadrže stvari u granicama normale te da primjenom ispravnih makroekonomskih poteza neutraliziraju eventualne rizike u budućnosti”, rekao je ekonomiski stručnjak iz bankarskih krugova

HUB upozorava na problem određivanja kamata

U Hrvatskoj udruzi banaka upozoravaju na problem korištenja parametara za određivanje kamata. “Zakon o potrošačkom kreditiranju u članku 11. ima lošu odredbu koja obvezuje da se za određivanje kamate koristi samo jedan od parametara s popisa” što, kažu, omogućuje da neka od ugovornih strana kod kreditiranja sama određuje prema čemu će se izračunavati kamate.

“Ranija regulativa to je pitanje valjano regulirala jer su parametri bili jasni i poznati potrošaču. Potpuno je neprimjereno i nerealno bilo naložiti korištenje samo jednog parametra. HUB je uoči izmjena tog zakona upozoravao na rizike koje takva formulacija nosi i podnio amandman na taj članak uz detaljno obrazloženje” tvrde u HUB-u.

Dodaju da je trošak financiranja kredita u pravilu kombinacija više parametara “a hrvatske banke (a niti država) nisu se mogle, niti se mogu zadužiti, za kreditiranje građana samo po euriboru ili bilo kojem drugom izoliranom parametru.” Propisi EU o promjenjivim kamatnim stopama kažu da države članice za kredite s takvom kamatom “samo jamče da će indeksi ili referentne stope koje se koriste za određivanje kamata biti jasni, dostupni, objektivni te da ih stranke koje sklapaju ugovor o kreditu i nadležna tijela mogu provjeriti”.

Budući da kod nas važeći zakon propisuje korištenje samo jednog parametra, do izmjene ovakve odredbe svaka šira rasprava o bilo kakvim učincima ne može biti konstruktivna.