Bili smo na konferenciji Udruge Franak i čuli neke nevjerojatne prijedloge za kredite u švicarcima
Od ukidanja II mirovinskog stupa do tuženja banaka AZTN-u
Udruga Franak otvorila je danas dvodnevnu konferenciju koja se održava pod pokroviteljstvom predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović. Na konferenciji je sudjelovao i savjetnik predsjednice Marko Jurčić.
“Prije nekoliko dana jedan od korisnika kredita počinio je samoubojstvo, a jučer je otkriveno da je riječ o korisniku kredita u švicarcima koji je zapao u neizdržive financijske probleme”, rekao je Ivan Kunec na otvorenju skupa. Kunec tvrdi da će psihološki efekti zaduženja također biti jedna od jedna od tema konferencije udruge.
U Hrvatskoj više od 60.000 ljudi ima kredite u švicarskim francima. Iznos duga zbog tečaja je porastao 65 posto. Mnogi više ne mogu plaćati kredite. Velik broj takvih dužnika okupljen je u udruzi Franak koja se spori s Hrvatskom udrugom banaka.
Kriva je Hrvatska narodna banka, rekao je Lovrinović
“Valutna klauzula je zlo koje treba riješiti, izjavio je na konferenciji i postavlja se pitanje zašto su se isplaćivali krediti uz valutnu klauzulu koji su isplaćivani u kunama”, kazao je Ivan Lovrinović s Ekonomskog fakulteta,
“Tečaj franka se učetverostručio, kumulativna dobit banaka iznosi 24 milijarde kuna od kojih je većina plasirana na inozemno tržište, a procjenjuje se da iznos neotplaćenih dugova iznosi 30 mld kuna. Kriva je HNB”, kaže Lovrinović, “jer problem valutne klauzule može destabilizirati sustav do kraja. Središnja banka nije proizvodila domaći novac i time su izravno rušili monetarni suverenitet Hrvatske. Banke su uzimale kredite od svojih matičnih inozemnih banaka i plasirale ga u Hrvatsku po katastrofalnim uvjetima, a bez deviznog pokrića”.
Smiješna je izjava da smo izašli iz recesije
S ovime se složio i Niko Delić, iz Investicijskog društva CREDOS, koji smatra da je jučer održana sjednica na temu kredita u švicarskim francima Odbora za financije i državni proračun predstava za javnost. “Ne postoji stvarna politička volja za rješavanje ovog problema, dok državi ozbiljna destabilizacija financijskog sustava ako bi građani odlučili podići svoje devizne pologe.” kaže Delić.
Rješenja koje je ponudio sastoji se od ukidanja 2. mirovinskog stupa i povratu te imovine građanima, kako bi se građane rasteretilo i olakšalo plaćanje kredita – za zaposlene, a za nezaposlene građane država bi trebala uvesti javne radove. Delić spominje i primjer Argentine koja je kroz program univerzalnog zapošljavanja kroz javne radove zaposlio je 2 milijuna ljudi, a program je rezultirao značajnim porastom zapošljavanja u privatnom sektoru.
Usklađeno djelovanje banaka protivno regulaciji EU
O opasnostima za odvijanje tržišnog natjecanja u bankarskom sektoru u RH govorio je Dominik Vuletić s Ekonomskog fakulteta.
HNB od 1.7.2013. više nije jedini regulator za tržišnog natjecanja, nego regulaciju obavljaju iAgencija za zaštitu tržišnog natjecanja i Europska komisija. AZTN koristi europsku sudsku praksu, što znači da hrvatsko pravo slijedi pravila EU o zaštiti tržišnog natjecanja.
Ova se regulativa tiče usklađenog djelovanja po pitanju valutne klauzule i problema sa švicarcima, što je indicija da se radi o usklađenom djelovanju, koje je potencijalno nezakonito prema čl.101 Ugovora o funkcioniranju EU (ufeu) čl. 8 AZTN, a tiče se instituta zabranjenih sporazuma kroz usklađeno djelovanje.
Neprihvatljive ponude poslovnih banaka
Pregovori s poslovnim bankama oko konverzije kredita i fiksiranju tečaja u kojima oni nude zajednički dogovor u cijeni i nastupaju kao entitet, neprihvatljivo je sa stajališta regulative oko usklađenog djelovanja.
Osam predmetnih banaka djeluju usklađeno u pregovorima s udrugom Franak, na način da zajednički određuju cijene i trgovinske uvjete, što je protivno pravilima AZTN-a i suprotno europskim pravilima tržišnog natjecanja. HUB također sudjeluje u ovoj praksi, javno nastupa i donosi preporuke, a Vuletić predlaže pokretanje postupka za povredu prava tržišnog natjecanja AZTN-a i Europske komisije.
Na konferenciji je bilo govora i o presudi Vrhovnog suda kojima su razočarani u udruzi, jer ovom odlukom nije moguće utvrditi puni opseg štete koja je učinjena. Dizali su se krediti u velikom slučaju i radi porezne represije, a ne samo zbog kupovine auta i jahti, najviše su oštećeni mali gospodarski subjekti i obrtnici – a to je najzdraviji dio društva. Smanjuje se potrošnja, prihodi od PDV-a i bilježe slični negativni učinci na ekonomiju i građane, a štite se banke, zaključuju.