Evo zašto su se hrvatski diskografi i glazbenici tako žestoko posvađali oko Deezera (a možda i YouTubea)

Diskografi tvrde da su glazbenici uredno plaćeni

Streaming glazbe u Americi je već preuzeo dominaciju kao najjači kanal prodaje, raste 55 posto godišnje. U Hrvatskoj je još gotovo nevažan. Hrvatsko društvo diskografa nedavno je na svojoj web stranici upozorilo da bi Deezer, jedini ozbiljniji streaming servis na našem tržištu, mogao prestati streamati glazbu hrvatskih izvođača ako se Hrvatsko udruga za zaštitu izvođačkih prava ne smiri i prestane tražiti od Deezera da njima kolektivno plaća prava po zadanom cjeniku. Diskografi tvrde da su glazbenici za streaming svojih pjesama uredno plaćeni na temelju ugovora koje imaju s njima i da HUZIP traži previše jer ionako već uzima 33 milijuna kuna dnevno od prava na emitiranje glazbe.

“Oni žele dodati svoje pravo u digitalnu raspodjelu” kaže predsjednik Hrvatske udruge diskografa i predsjednik Uprave Croatia Recordsa Želimir Babogredac. “Odlučili su napraviti svjetski presedan, da treći puta naplate isto”.

Glazbenici tvrde da im ne plaćaju stare pjesme

Potpredsjednik HUZIP-a Paolo Sfeci tvrdi da diskografi krše prava glazbenika jer uzimaju novac od streamanja starih snimaka za koje u ugovorima jer 60ih iil 70ih kad su sklapani, naravno, nije bilo glazbenih streaming servisa. “Prihodi od prodaje ploča im padaju pa pokušavaju to nadoknaditi zadržavajući novac od izvođača ili im plaćaju po analognim ugovorima, dakle 5 posto od novca koji njima kao diskografima ostane nakon svih troškova.” Da su pametni, tvrde u HUZIP-u, diskografi bi s glazbenicima dogovorili da dijele zaradu popola jer bi tako imali šanse za opstanak, a ovako ih za nekoliko godina čeka propast, jer ljudi ne žele plaćati glazbu na legalnim portalima kad znaju da više od 80 posto ide raznim posrednicima.

U srcu spora je činjenica da nitko na svijetu trenutno ne zna što je zapravo streaming u pravnom smislu. “Streaming je u svojoj naravi prodaje glazbe i tako se regulira” tvrdi Babogredac. Diskografi sklapaju ugovore s glavnim izvođačima i u njima je regulirano koliko će dobivati od streaminga pjesama.

Kako se radi biznis s Deezerom

Prije tri godine, kad je već bilo jasno kako će se mijenjati tržište glazbe, hrvatske diskografske tvrtke su skupile sve svoje arhive i digitalizirale ih, oko 150.000 snimaka. Deset velikih hrvatskih diskografa i oko 100 licencnih zajedno je sklopilo ugovor s Deezerom, jedinim servisom koji je htio doći na hrvatsko tržište i stavili na njega cijelu arhivu. Prema ugovoru, Deezer svaki mjesec šalje evidenciju o tome koliko je svaka pjesma zaradila na streamu. Ista pjesma može zaraditi različite iznose, ovisno o tarifi u kojoj se streama.

Kad obračun stigne, prvo se naplaćuje Hrvatsko društvo skladatelja koje uzima 10 posto od zarade svake pjesme. Nakon toga Deezer plaća ono što je dužan HT-u kao operateru svog servisa i na kraju Deezer i diskografi dijele novac 50 prema 50 ili 50 prema 60, ovisno o tarifama.

Zašto se novac s Deezerom dijeli pola pola

U Americi, puno jači servisi od Deezera, Spotify i Pandora, ne mogu postati profitabilni jer diskografima plaćaju i više od 90 posto od pjesama i to je posljedica vrlo neravnopravne pozicije iz koje su kao mali startupi, disruptori industrije morali pregovarati s najmoćnijim diskografskim kućama.

“Mi smo išli na najbolju ponudu koju bi Deezer prihvatio” kaže Babogredac “Napravili smo presedan, ali nastupali smo zajedno i ražili smo varijantu koja bi bila isplativa i manjim izdavačima.” Sa svojim glazbenicima, postotke na streaming dogovaraju pojedinačno. “To se ne može određivati tarifama, normalno da će popularniji glazbenik ili onaj koji se više streama biti u poziciji da traži bolje uvjete.” kaže Babogredac. Diskografi ulažu u razvoj glazbe, snose rizik jer samo 10 posto glazbe u koju se ulaže vraća novac i smatraju da je Deezer kanal prodaje kao i svaki drugi.

Za diskografe prodaja, za glazbenike emitiranje

HUZIP smatra da je streaming puno bliže radiju nego prodaji pa je streaming zapravo isto što i emitiranje glazbe. Po tome ispada da diskografi dvostruko krše prava: ne plaćaju postotak od zarade pjesama studijskim glazbenicima nego samo glavnim izvođačima i ne plaćaju za streaming pjesama za koje su ugovori sklapani prije klauzula o streamingu.

“Dvije godine nisu ništa plaćali studijskim muzičarima i onda su kad se digla buka uplatili smiješne iznose od par desetaka kuna” kaže Sfeci “Tvrde da imaju ugovore ali nikad ih nisu pokazali iako su imali prilika.” Čak i da su diskografi u pravu, dodaje, novo pravo koje je u Hrvatsku uvedeno 2003. nije regulirano starim ugovorima. HUZIP je tužio Deezer i HT što su stare snimke stavili na servis iako su im diskografi to dopustili i nekoliko je puta tražio da provjere imaju li diskografi ugovore na temelju kojih daju na servis te snimke.

Diskografi: Koga HUZIP zapravo zastupa

“Deezeru bi bilo najjednostavnije da s nama potpišu jedan ugovor za sva prava. “ kaže Sfeci “MI štitimo 150.000 snimaka i više od 7 tisuća izvođača. Pitanje je i jesu li neki glavni izvođači koji su prenosili prava na diskografe znali što potpisuju, dok ostali glazbenici iz tih projekata nisu znali. Ružno mi je ovo reći, ali sve je to jedna polukriminalna priča. Umjesto da tehnološki iskorak iskoristimo za stvaranje novih odnosa, on se koristi za očuvanje starih koji su i prije bili nepošteni” kaže Sfeci “Kad je proizvodnja i distribucija glazbe, zbog transporta ploča, remitendi i sl. zaista koštala i bila rizik, još je bilo podnošljivo da glazbenici dobivaju 8 do 10 posto. Sada, kad samo stavite glazbu na internet, to je stvarno neprihvatljivo. “
Diskografi ne vjeruju u HUZIP-ove motive. “Oni prešućuju koga zaista zatupaju “ kaže Babogredac “A zastupaju uski krug ljudi koji voše od 20 godina drže pitanje naplate prava u svojim rukama pozivajući se na brojno čanstvo iako samo 10 posto tih članova zaista stvara glazbu. I među njima baš ne vlada takva sloga kakvu predstavljaju “

Streaming je prije svega kanal promocije

Kad sklapaju ugovore s diskografima, mogu birati hoće li tražiti naknadna prava ili da im diskografi isplate cijeli projekt a tada se tih prava odriču. Diskografi tvrde da mnogi biraju drugu varijantu i da im se zato ne isplaćuje novac od streminga. Tvrde da studijski glazbenici koje zastupa HUZIP puno češće biraju drugu varijantu i zato im se ne isplaćuje novac od streaminga. “Streaming servise treba gledati šire od prodaje” kaže Babogredac “Budemo li previše komplicirani, Deezer će odustati od hrvatske glazbe i autori će izgubiti jedan moćan kanal promocije.” Iako je rasprava u Hrvatskoj žestoka, u EU je puno gore.

Dok hrvatske glazbenike štiti zakon o izvođačkim pravima, u EU dominiraju lobiji velikih diskografskih kuća. “Oni pokušavaju nešto slično kao naši diskografi, ali gdje god su slučajevi dolazili na sud gubili su.” kaže Sfeci. U jednom od najnovijih europskih slučajeva, sinovi pokojnog glazbenika Alberta Järvinena tužili su Universal jer je Spotifyju dao njegove stare snimke iz 70tih i sud je utvrdio da nisu imali pravo na to jer su prava ugovorom bila osigurana samo za ploče a nisu uspjeli dokazati da su imali ugovor za prava na digitalizirane snimke niti se pozvati na uobičajenu poslovnu praksu i kaženjen je s 50.000 eura.

Eminem uspio dokazati da je streaming licenciranje

U Americi je problem još veći zbog silnog novca i vrlo moćne pozicije diskografa. Najdalje je dosad dospio Eminem koji je u sudskom sporu s Universalom dokazao da je streaming najbliži licenciranju pa izvođači i diskografi moraju dijeliti zaradu popola. “Ako je neki izvođač prenio prava za streaming na diskografa mi možemo isplatiti novce jer je to oblik cesije” kaže Sfeci, “Ali takvih je ugovora najviše tisuću”. HUZIP smatra da je jedini način da se ovo riješi na dobrobit svih, da servisi izvođačka prava plate njima, a oni isplate glazbenike i diskografe. “Ovako kako je sada” kaže Sfeci “Stanje je očigledno neodrživo.”

Prema onome što sada znamo, Apple Music do daljnjega neće doći u Hrvatsku. Imaju loše iskustva s iTunesom u Sloveniji i brojke s ovog tržišta općenito su im premale. Slična je situacija i sa Spotyfijem. Diskografi upozoravaju na YouTube, zato što udruge za zaštitu izvođačkih prava pokušavaju sličnu inicijativu kao za Deezer, napraviti u cijeloj regiji. Nitko zasad ne očekuje da će se u Hrvatskoj pojaviti glazbenik koji će poput Taylor Swift povući glazbu sa servisa, ali baš zato što veliki streaming servisi ne hrle u Hrvatsku, ovo pitanje važnije je urediti.