Nakon nedavnih najava iz Microsofta, tržište igraćih konzola moglo bi se svesti samo na Nintendo i Sony
Hoće li se konzolaško tržište svesti na dva igrača?
Microsoft je, nakon 23 godine borbe s Nintendom i Sonyjem, najavio da će usporiti s razvojem gaming hardvera, koji se uglavnom prodavao pod njihovim brendom Xbox. Time se ponovno otvara put za povratak Japana kao jedinog doma za igraće konzole, odnosno, da će se tržište praktički svesti na samo dva velika igrača.
Nagovještaj je to nove i manje internacionalizirane ere u ratovima konzola, što prisjeća Japance na neka ranija vremena, a analitičare i investitore tjera na preispitivanje koliko dugo tržište konzola još može uopće postojati.
Microsoft kaže da ipak ne odustaje od novog Xboxa
Microsoftov direktor za gaming, Phil Spencer, prošlog je mjeseca najavio planove za izdavanje igara koje su nekoć bile ekskluzivne na Xbox platformi i na konkurentskim platformama, u sklopu postavljanja većeg fokusa na cloud gaming.
Premda Microsoft je potvrdio kako i dalje razvijaju novu generaciju konzola, analitičarima je jasno koji je dugoročni smjer kompanije. “Svi znakovi upućuju na to da hardver postaje sve manje i manje važan za Microsoft, stoga da postoji mogućnost da bismo se mogli vratiti na točku u kojoj smo bili 90-ih, kada su sve bitne igrače konzole bile iz Japana”, rekao je Serkan Toto, analitičar tvrtke koja prati tržište video igara Kantan Games.
Potencijalno vrlo korisna situacija za Japan
Prebacivanje fokusa s hardvera na softver mogla bi biti velika pobjeda za Japan. Japan je 80-ih i 90-ih bio dom usijane borbe za premoć u konzolaškim ratovima, gdje se Nintendo prvo borio protiv Sege, da bi bitka potom prebacila na Nintendo protiv Sonyja. U tom dobu nastali su jedni od najsnažnijih brendova gaming industrije, poput Super Marija, Pokemona, Sonic The Hedgehoga, Final Fantasyja, Gran Turisma i drugih.
“Možda se to neće dogoditi odmah, budući da tehnologija za clod gaming još uvijek nije spremna. No, prema onome što Microsoft nagovještava, postoji mogućnost da ćemo se vratiti u doba svejapanske gaming industrije, gdje će dominirati Sony i Nintendo, na svoje različite i jedinstvene načine”, smatra David Gibson, analitičar u MST Financialu.
PS5 bi mogla biti posljednja Sonyjeva konzola?
No, povratak u doba kada bi samo Japan proizvodio igrače konzole mogao bi dovesti do toga da one postanu komercijalni flopovi. Takav problem bi, prema mišljenju neovisnog analitičara gaming tržišta Pelham Smithers, mogao biti posebice akutan za Sony. Naime, tvrtka je već prošlog tjedna najavila da će dati otkaze za oko 900 zaposlenika svoje gaming divizije.
“Sony je već dovoljno teško uvjeravao investitora da je potrebno lansirati PlayStation 5. Mnogi su u to vrijeme smatrali da će PS5 biti posljednja Sonyjeva konzola. No, Microsoftova predanost gaming tržištu i Xboxu pomogla je u uvjeravanju investitora”, kaže Smithers.
Switch je sada već prastara konzola
Nintendo istovremeno ima svoj set problema. Njihov megapopularni Switch, predstavljen 2017. godine, već se dulje doima kao prastara konzola koju je ne samo počelo gaziti vrijeme, već i performanse mobilnih uređaja. Nasljednik Switcha, o kojem se priča već godinama, trebao bi konačno biti predstavljen. Kada? Još se ne zna, a ne zna se ni kako će ta nova konzola izgledati.
Analitičari smatraju da su Nintendove rane od tržišnog flopa konzole Wii U 2012. godine još uvijek svježe, budući da nije mogao postići značajnu frakciju tržišnog uspjeha originalnog Wiija.
Serkan Toto kaže da je prodaja originalnog Switcha i dalje respektabilna, no da počinje dostizati svoj vrhunac, budući da su svi koji su ju htjeli kupiti kupili u ovih gotovo sedam godina na tržištu. “Tržište će čekati nasljednika Switcha, a dotle bi se moglo suzdržati od kupnje igara za originalni Switch”, kaže Toto.
PlayStation 5 nije niti jednom bio na sniženju
Gibson tumači kako Sony ima drugačije probleme. PlayStation 5, unatoč svojoj dobi od četiri godine i dalje održava popularnost. No, razvoj igara sada su preuzele “računovođe”, odnosno, studiji za razvoj igara u prvom planu imaju profit, umjesto kreativnih rješenja.
Prethodne generacije PlayStationa lansirane su s očekivanjem da će se u početku prodavati s gubitkom, kako bi boljim performansama za nižu cijenu privlačile kupce. Računalo se s time da će s vremenom pasti cijena komponenti, pa će se vremenom kompenzirati početni gubitak.
Cijena PlayStationa 4 je u prvih pet godina dva puta snižena za 100 dolara, a PS5 u svojih četiri godine niti jednom. “Kada priču vode računovođe, Sony nije spreman smanjiti cijene za 100 dolara kako bi potaknuo prodaju, jer bi ih to potencijalno koštalo dvije milijarde dolara”, kaže Gibson.
Microsoft bi mogao uznemiriti vjerne fanove
Microsoft, koji je potrošio ogromne novce za akviziranje gaming studija, kao što je kupnja Activisiona za 75 milijardi dolara, sada se suočava sa sličnim problemima s ekonomijom njihovih konzola. Analitičari tvrde da Microsoft možda ima još veću motivaciju od Sonyja da preuzme nadmoć na svim platformama.
Postoji šansa da je Microsoftov novi smjer win-win-win situacija, kaže za Financial Times Antulu Goyal iz Jefferiesa, zbog različitih situacija u kojoj se svaka od tvrtki nalazi. Microsoft bi, kaže Goyal, mogao povećati povrat investicija nudeći igre na različitim platformama. Nintendo i Sony bi se, istovremeno, suočili s “manje oštrom konkurencijom” i imali više koristi od većeg izbora igara za svoje kupce.
No, Robin Zhu, analitičar gaming tržišta za Bernstein kaže da je jedan od čimbenika koji bi Microsoftu onemogućio potpuno ukidanje Xboxa stvar stvar koja će zadržati Sony i Nintendo na tržištu – žestoka lojalnost igrača. “Problem za Microsoft mogao bi biti taj što su već uvjerili svoje kupce da im je potreban njihov hardver. Ako im kažete da će Xbox igre biti dostupne na svakoj platformi, riskirate uznemiriti svoje najangažiranije i najodanije kupce”, zaključuje Zhu.