Prva studija mafijaškog biznisa u EU: Godišnje okrenu 110 milijardi eura, Hrvatska je tranzit za oružje
Novi hit je pranje novca ulaganjem u obnovljive izvore energije
Prihodi od organiziranog kriminala u Europskoj Uniji iznose minimalno 110 milijardi eura godišnje, otkrila je prva velika studija o kriminalnom biznisu koju je sufinancirala Europska komisija. Autori studije, organizacija Organised Crime Portfolio, upozoravaju da vlasti još uvijek zapljenjuju tek djelić goleme ilegalne zarade. Kriminalci uspijevaju oprati milijune eura i sakriti velike svote. Na svakih 137 eura zarađenih kriminalom, procjenjuje se u studiji, zaplijeni se tek 35 centi, a od toga više od 75 posto odlazi na troškove procedure zapljena.
Ilegalna tržišta uključuju drogu, oružje, trgovinu ljudima, krivotvorenje i porezne prijevare. Ona čine 1 posto BDP-a Europske Unije. Zabrinjavajući je trend sve jače infiltracije organiziranog kriminala u legalnu ekonomiju zemalja članica, ali nije utvrđeno o kolikom je udjelu riječ.
Studija detaljno obrađuje 7 članica EU; Finsku, Francusku, Irsku, Italiju, Nizozemsku, Španjolsku i Veliku Britaniju.
Organizirane kriminalne skupine ulažu u državnu ekonomiju radi pranja novca, kako bi povećale profite i poslovnu mrežu, koristeći legitimne tvrtke kao paravan za protuzakonite operacije ili za pomoć kod preprodaje ukradene robe. Ulažu u širok dijapazon sektora, ali posebno su im zanimljivi hotelijerstvo, nekretnine, prehrambena industrija, građevinarstvo i prijevoz. U zadnjih nekoliko godina sve se više fokusiraju na pranje novca kroz biznis upravljanja otpadom i starim željezom te obnovljive izvore energije.
Zapljene nisu dovoljne
Vlasti EU u zadnjih su 10 godina napredovale što se zapljene ilegalno stečene imovine tiče. Međutim, podaci ukazuju na to da je ogromna razlika između uloženog i konfisciranog. Primjerice, 960 milijuna funti vrijednosti kriminalnih dobara zaplijenjeno je u Velikoj Britaniji, a od toga otprilike 14 posto vraćeno je u 2012./2013. Britanski je nacionalni ured za reviziju procijenio da je u 2013. godini od svakih 100 ilegalnih funti, zaplijenjeno tek 26 penija, piše Financial Times.
Najčešće se zapljenjuju pokretna dobra poput auta i brodova, dok najrjeđe “padaju” mafijaške tvrtke u EU. “U mnogim zemljama nema učinkovitih pravnih instrumenata ili imaju problema s financijskim istragama.” izjavio je novinarima Michele Riccardi, jedan od autora studije. Za zaplijenjenim kapitalom nešto se mora učiniti. S novcem i pokretninama nakon zapljene puno je lakše operirati nego s tvrtkama. “Zapljenom se borimo protiv infiltracije kriminala u ekonomiju, ali moramo biti oprezni i svjesni toga da samo zapljenom, bez konkretnih mjera, nećemo puno postići”, kaže Riccardi.
Autori studije apeliraju na postroženje regulative, kako bi se lakše pratilo djelovanje kriminalnih bandi. Policijski izvještaji upućuju kako se kriminal prebacuje s tržišta visokog rizika, kao što je distribucija droge, na manje riskantne projekte, koji donose jednak profit, kao što su različite porezne prijevare.
Organizirane kriminalne skupine glavninu svojih prihoda pohranjuju u tvrtke u velikim urbanim sredinama poput Madrida, Londona, Pariza i Berlina i u turističkim područjima kao što je Azurna obala, Andaluzija i južna i sjeverozapadna Italija.
Hrvatska uglavnom nije problematična
U Hrvatskoj su 2010. godine zabilježena 134 milijuna eura ilegalnih prihoda. Taj je iznos činio 1.9 posto BDP-a. Prihod je uključivao sljedeće ilegalno tržište – kokain, kanabis, amfetamine, ecstasy, ilegalnu trgovinu duhanskim proizvodima, krivotvorenje, malverzacije oko poreza na dodanu vrijednost te organiziranu krađu tereta. Heroin nije bio obuhvaćen u ovom izračunu.
Doduše, Hrvatska je s heroinom povezana na drugi način. Dio je Balkanske rute koja je najkraća poveznica Afganistana, koji je pak glavni proizvođač opijuma, s Europom. Heroin putuje iz Afganistana u Srednju i Zapadnu Europu preko Turske. Jednom kad pređe tursku granicu, Balkanska se ruta dijeli na tri grane, sjevernu, južnu i zapadnu. Sjeverna grana preko Bugarske i Rumunjske dolazi do zemalja srednje i zapadne Europe. Južna grana ide preko Grčke i Albanije i uglavnom je usmjerena prema Italiji. Zapadna grana zahvaća balkanske zemlje, uključujući i Hrvatsku i Sloveniju. U 2010. je godini u Hrvatskoj zabilježeno prosječno 79 milijuna eura ilegalnih prihoda od heroina.
U 2012. godini ilegalni prihodi od kokaina iznosili su 32 milijuna eura, a od ilegalne distribucije duhana u 2013. je godini zabilježen prosječan prihod od 23 milijuna eura.
Šverc oružja i ukradenih automobila
Hrvatsku se povezuje i s ilegalnom trgovinom oružjem. Okarakterizirana je kao tranzitno područje, što za proizvodnju oružja, što za njegovu ilegalnu distribuciju područjima u kojima vladaju oružani sukobi. Europska je Unija također plodno tlo za oružje uvezeno iz zapadnog Balkana, a prodaje se europskom kriminalnom podzemlju.
Organizirane kriminalne skupine iz bivše Jugoslavije uglavnom su hrvatske, albanske i kosovske. Njih se smatra odgovornima za opskrbu velikih količina oružja i municije, koje se skladište na zapadnom Balkanu, a kupuju ih drugi europski kriminalci. Postoje dokazi da je oružje ovih kriminalnih skupina završilo u Nizozemskoj, Francuskoj i Italiji, koja se, opet, smatra i destinacijom i tranzitnom zemljom. Studijom je, također, zabilježeno i to da je Hrvatska svoje oružje mijenjala za narkotike iz Kolumbije.
Hrvatsku se također spominje i kao tranzitnu zemlju za ukradene automobile.